Republika Srpska već ima dugu istoriju lobiranja i pokušaja ostvarivanja svojih interesa u SAD sa teško mjerljivim uspjehom. Odnedavno je lobističku kuću angažovao i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković. Da li je imao pravo na to?
ADVERTISEMENT
"Zovu me i umiru od želje da se dogovore sa mnom", izjavio je u utorak uveče predsjednik SAD Donald Trump.
Trump nije mislio na lobiste iz BiH već je tokom govora na večeri Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta tvrdio da ga lideri drugih zemalja zovu i pokušavaju da mu se dodvore (upotrijebio jedan vulgaran žargon za tu aktivnost koji se i kod nas koristi i znači isto) u pokušaju da pregovaraju o smanjenju carina koje je naglo uveo.
Carine su u međuvremenu pauzirane na 90 dana i sada će sigurno da uslijedi period pregovaranja sa svim zainteresovanim zemljama i blokovima.
U BiH su ekonomske teme za sada skrajnute zbog ustavno političke krize, pa je angažman lobista usmjeren u tom pravcu.
Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković pohvalio se da je prošle nedjelje u ime MIP BiH angažovana lobistička kuća u Sjedinjenim Američkim Državama, kako je rekao, radi promocije interesa Bosne i Hercegovine i da je ugovor sa lobistima napravljen uz pomoć ljudi iz dijaspore, ali nije direktno naveo naziv firme.
Ministri iz RS u Savjetu ministara uskoro su Konakovića optužili da je prekršio procedure i da nije imao pravo da potpiše sporazum u ime Ministarstva, odnosno Bosne i Hercegovine, bez odobrenja Predsjedništva BiH.
Profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar Adnan Huskić smatra da Konakovićevo angažovanje lobista nije izlet izvan njegovih aktivnosti.
"Imate ono što su definisani vanjskopolitički pravci BiH pa je lobiranje u tom smislu u skladu sa tim ciljevima i ne vidim da bi samim tim bilo sporno. Sporno bi bilo da se radi o lobiranju koje nije u skladu sa utvrđenim vanjskopolitičkim ciljevima BiH, bez obzira što imamo tu (staru) vanjskopolitičku strategiju koja je još uvijek na snazi, s obzirom da nema nove tj. nema dogovora oko ciljeva".
Huskić kaže da spoljnu politiku određuje Predsjedništvo, a spoljne poslove ministar.
"Tu imate serije problema, a jedan od ključnih je što ne postoji Zakon o vanjskim poslovima kojim bi se definisale mnoge stvari koje su neuralgične tačke".
S druge strane, bivši diplomata i magistar međunarodnih odnosa Lučiano Kaluža mišljenja je da je Konaković zloupotrebio ministarstvo.
"On je sklopio ugovor sa nekakvom čudnom grupacijom koja to treba da radi i mislim da je to suština problema: kako je sklopljen ugovor, ko će to da finansira, na koji način će se vršiti finansiranje? Meni je sporan Član 3. u tom ugovor da će dokumenti, informacije i ono što je važno iz Ministarstva spoljnih poslova i drugih ministarstva, biti dostupno toj grupi ljudi. Dakle, on na jedan način odaje važne državne dokumente nekim čudnim ljudima koji nisu ni registrovani kao lobistička kuća," upozorava Kaluža.
Podsjeća da institucije RS konstantno koriste usluge lobističkih kuća, da su ugovori poznati i da tu nema nekih velikih tajni o procedurama. Po tom osnovu, smatra da ako institucije BiH to rade onda moraju da poštuju zakone BiH i mora da se zna za koga lobiraju i šta.
"U BiH se svi moraju dogovoriti. Mislim da ima prostora da institucije ispitaju kako je sklopljen ugovor i koje informacije će kome biti date i ko će i šta da zastupa. Ovo je zloupotreba institucije Ministarstva inostranih poslova", stav je Lučiana Kaluže.
Republika Srpska već ima dugu istoriju lobiranja i pokušaja lobiranja u SAD sa teško mjerljivim uspjehom. Za taj posao je preko nekoliko predstavnika, po različitim izvorima, do sada potrošeno više desetina miliona KM. Odnedavno je za lobiranje angažovan Rod Blagojevich bivši guverner Illinoisa kojeg je pomilovao Donald Trump.
Kada se sve sabere stiče se utisak da je ovo trka ko će prije da stigne upravo do Trumpa ili njegovog najbližeg okruženja. Svi lobisti imaju isti cilj, a to je da se na što višem nivou u piramidi američke politike predstavi jedna verzija situacije u BiH.
"Ne radi se samo o registrovanim lobistima već o potezanju raznih veza koje postoje prema Bijeloj kući. Nakon što je počeo mandat i serija odluka koju je Trump donio, a koje u velikoj mjeri odstupaju od utvrđenih prioriteta SAD, imate poplavu pokušaja da se dođe do Trumpa", pojašnjava Huskić.
Naš sagovornik skreće pažnju na marginalan položaj BiH u situaciji kada postoje države kojima je zaprijećeno tarifama koje se mjere 70 ili 80, pa i više od sto odsto i koje se sada trude da ispregovaraju što bolju poziciju za sebe.
"Pokušajte samo zamisliti količinu novca koja se trenutno sliva prema lobističkim kućama u SAD, a koje imaju cilj samo to: da dođu do Trumpa ne bi li se na neki način izdejstvovalo drugačije djelovanje. Pored svega toga imate države koje u globalnom preustroju i odvajanju SAD od Evrope pokušavaju sopstvene interese da afirmiraju kroz kontakte sa Bijelom kućom. Treba realno sagledati gdje je ova regija, a sigurno nije u prioritetima SAD i postavlja se pitanje koje vrijeme na raspolaganju imamo i koje vrsta uticaja se može kupiti", zaključuje Huskić.