Bosna i Hercegovina je u još jednoj političkoj krizi. Od prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske, odluka i zakona koji su potom usvajani u Narodnoj skupštini, do apelacija Ustavnom sudu BiH kojim su "uzvraćali" političari u Sarajevu, događaji su koji su se nizali kao na filmskoj traci. U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija BiH je dva puta bila tema neformalnih konsultacija. Izražena je zabrinutost zbog eskalacije političke krize. Šta je rješenje? Politički analitičari su različitih viđenja: od dijaloga, do hapšenja.
ADVERTISEMENT
Velizar Antić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže da situaciju komplikuje činjenica da ,kako je naveo, pravni sistem Bosne i Hercegovine direktno zavisi od političkih preslagivanja u zemlji.
“Na žalost, izvorni Dejtonski sporazum je raznoraznim djelovanjem u prethodnom periodu u velikoj mjeri izmijenjen i mi sada ne znamo po kojim pravilima igre ćemo igrati. Da li po onim pravilima igre koja su bila definisana u izvornom Dejtonskom sporazumu, na kojima insistira srpska strana. Da li po pravilima igre koja su u međuvremenu usvojena i koja su u velikoj mjeri produkt intervencija „međunarodne zajednice“ u BiH, na čemu insistira bošnjačka strana. Ili ćemo izaći iz ove krize, na način da će političke elite morati da sjednu i razgovaraju i traže način za izlazak iz krize”, pojašnjava Antić.
Antić ( Izvor: S.Pašalić, Dešavanja u BN )
Smatra da ipak postoji mogućnost za politički dijalog samo treba imati hrabrosti za kompromis i ne insistirati na zadovoljenju sopstvenih interesa.
Bošnjački političari se skrivaju iza “međunarodne zajednice”
“Mislim da u ovom slučaju velika odgovornost leži u manjku hrabrosti kod bošnjačkih političkih elita koje se skrivaju iza međunarodne zajednice i očekuju da nam stranci rešavaju probleme. Oni prosto nisu spremni da se uhvate u koštac sa problemima koje imamo i ne žele da ih rješavaju sa predstavnicima srpskog i hrvatskog naroda već su navikli da nam probleme rješava međunarodna zajednica. A to nije pravi put za rješavanje problema u konsocijativnoj demokratiji kakva je BiH”, pojašnjava Antić.
Izbjegavanje političkog dijaloga pod plaštom priče o rušenju pravnog poretka za političkog analitičara Žarku Puhovskog nema uporišta.
Puhovski ( Izvor: Screenshot YT )
“To sa rušenjem ustavnog poretka u BiH nema veze, jer poretka u BiH uopšte nema. BiH zapravo nije samostalna država, iako se svi prave da jeste, ona je država pod patronatom. I to sa ustavnom situacijom se može promijeniti ako dođe iz vana druga direktiva. A to se može desiti samo na nekom važnom mjestu, npr. u Vašingtonu, da se neko dosjeti da SAD nisu protiv Dodika, onda bi svi ovi štreberi iz Brisela promijenili svoju priču. Međutim, za sad te šanse nema, iako se na nju zapravo i htio kladiti Dodik”, smatra Puhovski.
Spasavanje Dodika za Čovića bi bilo političko samoubistvo
Da je SNSD izgubio podršku dojučerašnjih koalicionih partnera istog su stava analitičar Puhovski i univerzitetski profesor Enver Kazaz.
“Do krize je došlo jednostavno zato što je Dodik nizom huliganskih akcija izazvao reakcije ujedinjenja na većinskoj bošnjačkoj strani, a onda se preko međunarodnih kanala, uključujući Hrvatske, izvršio pritisak na hrvatsku komponentu u BiH, dakle na HDZ, da oni se malo primire u svojoj podršci Dodiku koja je bila dosta jasna donedavno da se od toga ograde i sada je Dodik doista ostao sam”, smatra Puhovski.
“Jasno je da Čović u ovom trenutku ima jedan jedini izlaz, a to je da sklopi novu koaliciju”, naveo je Kazaz.
Kazaz ( Izvor: Screenshot TVSA )
Kazaz kaže da je jedini izlaz za krizu, kako je naveo, “hapšenje onih koji su napravili državni udar”
“Vrlo je jasno da će hapšenja uslijediti ili će uslijediti bjekstvo gospodina Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, ali ta hapšenja mogu izvršti domaće policijske institucije uz asistenciju EUFOR-a i to je najvjerovatniji scenarij”, naveo je Kazaz.
Kaže i kako je sve veća politička mobilizacija opozicije u Republici Srpskoj.
“Opozicija Republike Srpske je vrlo hrabro stala u zaštitu građana i ona je svjesna da u slučaju raspakivanja Dejtona ide potpuna neizvjesnost u kojoj bi možda čak mogla i nestati autonomija tog entiteta. Dodik je stjeran u kut, on ne brani Republiku Srpsku, nego zapravo brani svoje bogatstvo stečeno ogromnim kriminalom”, zaključuje Kazaz.
Pritisak na domaćim zvaničnicima
Analitičari upozoravaju i da se na međunarodnoj sceni dešavaju krupne promjene, što se svakako može odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.
“Te promjene su u rangu ili možda čak i veće od onih kada je rušen komunizam i kada je pala „gvozdena zavjesa“. SAD se povlače iz Evrope, kao i iz drugih dijelova svijeta i međunarodni odnosi su se uveliko promijenili u odnosu na one od prije samo godinu dana. Da se ovakva kriza u BiH dogodila prije recimo dvadesetak godina, mogli smo da očekujemo vojnike NATO na ulicama i gradovima. To danas nije slučaj. Na ovaj način se vrši pritisak na domaće političare da nađu rješenje”, pojašnjava Antić.