Republika Srpska će na narednoj sjednici Narodne skupštine donijeti zakon o nevladinim organizacijama i on će biti rigorozniji nego što je bio ranije predloženi dokument u nacrtu koji je povučen iz skupštinske rasprave, najavili su čelnici ovog entiteta.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izrekao je taj stav, odgovarajući na pitanje kako komentariše to što su pojedini američki mediji objavili da u Sarajevu postoji više od 25.000 nevladinih organizacija koje finansira zapad.
"Biće rigorozniji nego onaj koji smo ponudili, jer smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis, nego ste vi htjeli da upravljate, sada ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan", rekao je Dodik.
Poručio je i da ih “ne zanima mišljenje Evropske unije po tom pitanju”.
"Ako je to prekid evropskog puta, u redu. Nećete vi nama govoriti ovdje šta ćemo da radimo", kazao je Dodik.
Istakao je da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama signal Republici Srpskoj da donese svoj zakon.
"Jer ima ovdje svakakvog ološa koji se nakotio kroz ovo vrijeme koristeći strana sredstva i čineći sve da oblati srpski narod i srpsku državu koja se zove Republika Srpska. Nećemo se svetiti, ali nećete moći više to da radite", poručio je Dodik.
EU: To je korak unazad
Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini osvrnuli su se na navode i najave donošenja rigoroznijeg zakona.
EU je više puta naglašavala da bi zakonodavstvo Republike Srpske koje dodatno ograničava rad nevladinih organizacija i stigmatizira ih i etiketira kao tzv. strane agente predstavljalo veliki korak unazad za osnovne slobode i evropski put, kažu iz Delegacije EU za Euronews BiH.
"Takvo zakonodavstvo bi imalo efekat zastrašivanja na rad organizacija civilnog društva, direktno u suprotnosti sa demokratskim principima kojima Bosna i Hercegovina teži. Umjesto djelovanja kojima se narušavaju osnovne slobode, politički akteri bi trebali biti predvodnici u zaštiti temeljnih demokratskih vrijednosti i principa, u korist građana koje predstavljaju i njihovih osnovnih prava.
Usvajanje zakona koji ograničavaju rad organizacija civilnog društva bilo bi u direktnoj suprotnosti s ključnim prioritetima navedenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, prije svega ključnim prioritetom 11 o civilnom društvu i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja i medija", naveli su iz EU.
Ponavljaju da na evropskom putu ne može biti nazadovanja po pitanjima temeljnih vrijednosti.
"Ključno je da domaće vlasti osiguraju okruženje koje omogućava efikasno funkcionisanje civilnog društva, u skladu sa međunarodnim obavezama zemlje u pogledu ljudskih prava i evropskom perspektivom. Organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u demokratskim društvima, uključujući pozivanje izabranih zvaničnika na odgovornost, borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, povećanje svijesti o životnoj sredini i zalaganje za prava žena", naglasili su iz Delegacije EU u BiH za Euronews.
Bosna i Hercegovina ima realne izglede da formalno otvori pristupne pregovore sa Evropskom unijom u narednim mjesecima ako domaće vlasti ispune određene ostvarive uslove, navode. Pozivaju političke aktere da usmjere napore na postizanje ove prekretnice na evropskom putu, a koja bi trebala dovesti do povećanja investicija i poboljšanja kvalitete života u zemlji, te da se suzdrže od aktivnosti koje negativno utiču na živote građana i evropski put.