ADVERTISEMENT

Vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija u Bosni i Hercegovini postali su alarmantan problem koji zahtijeva hitnu pažnju.

U ovom kontekstu, društvene mreže i muzički spotovi igraju značajnu ulogu u oblikovanju ponašanja mladih.

Koji su to benefiti klasične muzike za razvoj emocionalnih i socijalnih vještina kod djece, kako utječe na razvoj motorike, pažnje i kreativnosti kod djece, te kako podstaći djecu da pametne uređaje koriste na drugačiji način, za Euronews BiH otkriva Amela Frljučkić.

Amela Frljučkić (Izvor: Adis Nović)

Ona je magistrica harmonike i politologije, a svoju edukaciju završila je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Conservatorio di Musica "Guiseppe Tartini" i Akademija za glasbo, Univerzva v Ljubljani. Trenutno je doktorantica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Prema istraživanju Blasco Magranerija objavljenog u International Journal of Environmental Research and Public Health iz 2021. muzika može imati pozitivan efekat na emocionalni razvoj djece, može doprinijeti razvoju emocionalne inteligencije, posebno emocionalne percepcije, ekspresije i reguliranja.

Interesantno je i to što navode da muzika može podstaći ponašanja koja uključuju empatiju i druge prosocijalne vještine, ali i da može smanjiti anksioznost i depresiju. Autori Campayo–Muńoz i Cabedo–Mas su u radu „Uloga emocionalih vještina u muzičkom obrazovanju“ (2017.) objavljenom od strane Cambridge University Press, također, zaključili kako muzika ima višestruke benefite na razvoj određenih aspekata emocionalnih vještina i pozitivne implikacije na obrazovanje.

Kroz svoj rad s učenicima, Amela je primijetila kako sviranje harmonike i klavira može drastično poboljšati samopouzdanje djece. Ona navodi primjer svog učenika koji je, zahvaljujući muzici, prešao iz povučenog dječaka u samouvjerenog izvođača koji nastupa kako na školskim priredbama, tako i na mnogim drugim prigodama.

"Važno je istaći da je u pitanju samopouzdanje koje se gradi na zdravim temeljima. Djeca uviđaju da napreduju u sviranju putem svog truda i zalaganja te da su za to nagrađena i prepoznata na osnovu konkretnih zasluga", kazala je Amela.

Amela Frljučkić (Izvor: Adis Nović)

Neki učenici više vole biti dio grupnog muziciranja, te preferiraju svirati u kamernim sastavima ili orkestru/horu.

Naša sagovornica ističe, ono što je zajedničko za sve njih je ponos nakon uspješnih nastupa i/ili sviranja za bliske ljude, porast samopouzdanja, ali i ono najvažnije – razvoj socijalnih vještina.

"Uz muziku je mnogo lakše steći prijatelje. Tu posebno izdvajam grupno muziciranje, gdje dijete uči da sluša druge, prati određena pravila i razvija strpljenje u radu. Dodatno, izdvajam razvoj komunikativnih vještina i poštovanja drugih u procesu pripreme muzičkog djela (jer je dogovor osnova da bi se postigao zajednički cilj tog ansambla) kao i razumijevanje lične odgovornosti za uspjeh grupe. Sve ovo se mnogo lakše usvaja uz muziku, pogotovo kada su djeca okruženima vršnjacima koja imaju slične talente i preferencije uz dobru pedagošku podršku", dodaje Amela.

Benefiti muzike za razvoj motorike

Frljučkić navodi kako sviranje muzičkog instrumenta pomaže kod razvoja fine motorike, jer zahtijeva precizne pokrete prstiju, zatim razvoj koordinacije između desne i lijeve ruke kao i razvoj ritmičnosti. Sviranje je veoma korisno za razvoj pamćenja kao i zadržavanje pažnje. Naime, učenik tokom sviranja mora misliti o više stvari istovremeno – notama, poziciji prstiju, držanju tijela, dinamici, tempu… što vremenom značajno razvija usklađenosti kognitivnih procesa i fizičkih pokreta te razvija njegovu/njenu sposobnost multitaskinga, o tome koliko muzika može donijeti benefita - kako djeci tako i odraslima pokazuje i postojanje muzikoterapije čija popularnost raste i na našim prostorima.

Izlaganje djece klasičnoj muzici

Ova mlada umjetnica ističe kako trebamo upoznati djecu sa svijetom klasične muzike tokom odrastanja. Navodi, kako to može biti putem crtanih filmova koji često koriste klasičnu muziku ili pak putem posjećivanja koncerata prilagođenih dječijem uzrastu. Također, poručuje kako moramo biti svjesni da je djeci uglavnom zahtjevno slušati cjelovečernje koncerte klasične muzike, te ih trebamo uvesti u taj čarobni svijet putem njima prilagođenim programima. Poznavanje umjetničke muzike je dio opšteg obrazovanja, jer je to žanr koji povezuje ljude širom svijeta, a danas predstavlja i neku vrstu alternativne dominantnom mainstreamu koji ne šalje uvijek korisne poruke.

"Činjenica da se djeca i mladi teško mogu ‘sačuvati’ od muzike koja šalje destruktivne poruke, te je zbog toga važno komunicirati sa njima i o muzici kao i temama koje se promoviraju putem iste. Preporučila bih da to ne bude sa kritičkim tonom, jer ne znam nikoga ko je prestao slušati nekog pjevača/icu nakon kritike. Važno je ponuditi alternativu koja djeci i mladima uglavnom nije dostupna na društvenim mrežama. Zadatak roditelja i svih uključenih u njihovo obrazovanje treba biti upoznavanje djece kako sa klasičnom muzikom tako i sa drugim kvalitetnim muzičkim žanrovima", rekla je Amela.

Ilustracija (Izvor: Pixabay)

Muzika i nove tehnologije

Amela nam je i otkrila šta uraditi kada časovi muzike nisu lako dosupni i kako to djecu usmjeriti da na drugačiji način koriste pametne uređaje.

"Činjenica je da, nažalost, mnogima časovi sviranja nisu dostupni, te je ovo tema o kojoj će, nadam se, biti više priče u budućnosti. Iako smatram da su muzičke škole najbolje mjesto za učenje sviranja koje bih preporučila svakom djetetu, ipak ne trebaju se zanemariti i druge opcije koje imamo zahvaljujući internetu. Na primjer, postoje brojne aplikacije kao i You Tube kanali putem kojih možete savladati osnove sviranja muzičkog instrumenta ili naučiti omiljene pjesme. Također, online muzički časovi su odlična alternativa za sve one koji nisu u mogućnosti pohađati časove uživo. Ovo može biti primjer kako djeca mogu koristiti telefon za neformalno učenje koje će svakako smanjiti broj provedenih sati u nekim nekorisnim surfanjima internetom. Osnova je želja za sviranjem i upornost, jer za napredak je potrebno uložiti trud i vrijeme", ističe Frljučkić.

Ilustracija (Izvor: Freepik)

Benefiti sviranja muzike

U svijetu gdje muzika može oblikovati društvo, važno je prepoznati njene mnogostruke benefite i pružiti priliku svima da koračaju u čarobni svijet nota. Amela tvrdi da učenje sviranja muzičkog instrumenta nije nešto što je “rezervirano” samo za djecu.

"Sviranje je nešto što daje poseban mir i djeluje kao antistres terapija nakon napornog dana na poslu zbog koje se osjećamo mnogo bolje, stoga srdačno preporučujem i odraslima da posvete vrijeme nekom muzičkom instrumentu ili pjevanju", poručila je Frljučkić.

Edukacija, kritičko mišljenje i promoviranje pozitivnih uzora mogu pomoći da se smanji utjecaj negativnih sadržaja. Uključivanje roditelja, škola i zajednice u razgovor o ovim temama ključno je za stvaranje zdravijeg okruženja za naše mlade.