Zabrana pušenja koja je u Federaciji Bosne i Hercegovine zvanično na snagu stupila 13. decembra, donijela je dosta benefita, ali sa sobom, jasno je, nosi i nedostatke. Oni se najviše ogledaju u nedovoljno regulisanim pravilima koja obuhvataju sve segmente uključene u provođenje Pravilnika. Odluka o zabrani konzumiranja duvana u zatvorenim prostorima najviše pogađa male kafiće i restorane i od njih iziskuje dodatne investicije. Ono što će se u budućnosti još pokazati kao problem jeste nedostatak inspektora na terenu, koji trebaju nadgledati i za početak upozoravati na kršenje odredbi iz Pravilnika.
ADVERTISEMENT
Izvršna direktorica Udruženja PROI Jasmina Čerkić za Bloomberg Adriju je kazala da su najveći benefiti zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima zaštita zdravlja, posebno najmlađih, jer mjere poput ovih smanjuju izloženost pasivnom pušenju. S obzirom na to da u FBiH svako četvrto dijete uzrasta 13-15 godina konzumira duhanske proizvode, zabrana je ključna za smanjenje prevalencije pušenja.
"Još jedan od benefita jeste zaštita zdravlja zaposlenika i posjetitelja ugostiteljskih objekata,jer se nudi zdravije okruženje za sve građane, te smanjuje motivaciju pušača za konzumaciju duhana", kazala je Čerkić te dodala da je i za ugostiteljsku djelatnost ovakva odluka dobra, jer donosi niže troškove čišćenja i zdravije, produktivnije radnike.
S obzirom na to da je pomenuto zakonsko rješenje u fazi implementacije, inspektori će postupati u skladu sa zakonom.
Čerkić kaže da se u narednom periodu planira dodatno usavršavanje tehničkih aspekata provedbe kako bi se postigla maksimalna efikasnost, što zahtijeva da zakon još neko vrijeme bude primjenjivan na terenu.
"Posebno je važno naglasiti da pravna lica imaju mogućnost uspostaviti interne politike koje pružaju dodatnu zaštitu zaposlenicima i gostima, čak i ako te mjere nisu zakonski obavezne", kazala je Čerkić.
RS želi putem FBiH
S obzirom na to da je zabrana pušenja u FBiH pozdravljena kao dobar potez i iz Republike Srpske (RS), slična praksa mogla bi uskoro biti uvedena i kod njih, kako navode stručnjaci, a sve u cilju očuvanja zdravlja stanovništva.
Nacionalni koordinator za kontrolu duhana u RS ljekar Darko Marković rekao je da je ovaj potez u FBiH za svaku pohvalu, te izrazio nadu da će uskoro ovo pitanje ponovo biti na dnevnom redu i u RS.
"Dokazano je da je pušenje faktor rizika za oštećenje ljudskog zdravlja i ne postoji nijedna ćelija u ljudskom organizmu koja nije napadnuta uslijed pušačke aktivnosti. Dim cigarete u sebi sadrži skoro 70 kancerogenih jedinjenja koja su štetna kako za samog pušača tako i za sve ljude u njegovom okruženju koji udišu taj dim. Zabrana pušenja u zatvorenim prostorima je u stvari zaštita od pasivnog pušenja", kazao je Marković za Glas Srpske.
Podsjeća da je ovaj problem prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), zbog čega je širom svijeta uvedena zabrana pušenja u zatvorenom. Zakon o zabrani pušenja u zatvorenom napisan je i u RS, ali i dalje stoji u nekoj ladici.
"I mi smo napisali identičan zakon kao taj u FBiH, ali još se čeka na usvajanje. Napisan je, treba da prođe kroz institucije da bude usvojen. Gdje je zapelo i gdje stoji, ne znam. Bio sam član radne grupe koja je pisala zakon, a gdje sada stoji, zaista ne znam. Vjerujem da će ovaj potez u FBiH ubrzati procedure i kod nas. Podrazumijeva se da prostori za pušače i nepušače budu zaista fizički odvojeni, jedino tako zabrana ima smisla. Zapravo, ovim propisima ne brani se pušačima da puše, već samo ne mogu pušiti u prostorijama gdje borave nepušači", rekao je Marković.
On je uvjeren da zbog ovih propisa ni u kom slučaju ne bi bili oštećeni ugostitelji, koji najviše strepe od uvođenja ove zabrane. Podsjeća da je u Republici Srpskoj 70 posto nepušača i 30 posto pušača, dakle, dosta je veći broj potencijalnih gostiju ugostiteljskih objekata koji su nepušači i koji bi češće dolazili u te objekte ako ne bi bili konstantno izloženi duhanskom dimu.
"S druge strane, ko hoće da puši, jer znate, to je bolest zavisnosti i ne mogu pušači lako ni da prestanu, imat će prostor namijenjen za to", rekao je Marković.
Interesi?
Neophodno je spomenuti da utjecaj duhanske industrije na političke odluke predstavlja značajnu prepreku, jer zastupnici često glasaju u korist industrije, umjesto da donose odluke koje bi koristile građanima i zaštitile njihovo zdravlje.
"Nedavno smo učestvovali u analizi Global Tobacco Industry Interference Indexa, čiji su rezultati pokazali da se Bosna i Hercegovina nalazi na globalnoj skali s ocjenom 10/20 u smislu utjecaja duhanske industrije na donošenje odluka u zemlji. Ovaj rezultat ukazuje na značajan utjecaj industrije na političke procese, što dodatno otežava implementaciju efektivnih mjera za zaštitu zdravlja građana", govori Čerkić.
Podsjeća da je ovo sada regulisano zakonom, koji nalaže da prilikom uspostave odnosa s industrijom duvana Vlada Federacije mora osigurati potpunu transparentnost i obavijestiti javnost o prirodi i razlozima tih odnosa. Spomenuta mjera ima za cilj smanjenje utjecaja industrije na političke odluke i povećanje odgovornosti u donošenju javnih politika.
Udar na male ugostitelje
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, gostujući na Bloomberg Adriji kazao je da će, prema dosadašnjim stavovima, zakon ovako uređen najviše pogoditi ugostiteljski sektor.
"Zakon kao takav najviše će pogoditi ugostiteljski sektor, posebno male restorane i kafiće, i oni će zasigurno osjetiti negativne ekonomske posljedice. Velika je greška što se zakon ne odnosi na cijelu državu, nego samo na jedan entitet. Jer EU obavezuje BiH kao državu da uvede zabranu pušenja na javnim mjestima", kazao je Hadžić.
Prema njegovom mišljenju, ovdje nema dileme da je riječ o klasičnom ratu između duhanske i elektroindustrije.
Podsjetio je da će inspekcija u narednih šest mjeseci vršiti samo kontrole, a ne i kažnjavanja, ali da će to biti jako veliki posao jer na terenu nema dovoljno inspektora.
"Javni prostor na području Federacije obuhvata 100.000 objekata, nema šanse da imamo dovoljno inspekcije, po svemu gledajući, bit će ovo teško provodio", kazao je.
Najveći problem u provedbi će imati manji objekti, hoteli, objekti veći do 50 kvadrata imaju mogućnost da odvoje prostor za pušače. Najveći udar osjetit će mali restorani, kafići, ali i tradicionalni bosanski objekti u kojima je prisutna tradicija motanja cigara i ispijanja kafe.
Još jedan problem koji je prisutan jeste aerozagađenje, zbog kojeg ventilacioni sistemi neće moći filtrirati čisti zrak. Instalacije ventilacionih sistema velike su investicije, pa je jasno da neće svi imati mogućnost ugraditi one s već postojećim filterima i slično.
"I šta smo onda postigli, izbacujemo dim, a ubacujemo štetne čestice u prostor".
Hadžić kaže da mu je žao što niko od nadležnih nije kontaktirao struku koja bi kao takva trebala dati neki svoj stav i mišljenje. Još jedna nelogičnost koju je izdvojio jeste da se pušači, oni koji konzumiraju duhanske cigarete, izdvajaju u, kako je rekao, "torove", a ostali koji koriste neduhanske proizvode mogu biti u zajedničkoj prostoriji.
"Prema svemu sudeći, mjere će jako uticati na ugostiteljstvo, pa i na turizam, a ono što je već sada jasno, jeste da je prisutan tihi rat između elektronske i duhanske industrije. Neki hoće da rade za elektronsku, a ne za duhansku industriju", rekao je.
Inspekcijski nadzor
Podsjećam, shodno odredbama Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i Pravilnika o uslovima za posebne prostore za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja, koji je stupio na snagu 13. juna ove godine sa šest mjeseci prilagodbe, ugostiteljski objekti koji se odluče osigurati prostor, odnosno prostoriju za pušenje, obavezni su bili dostaviti Odluku o dozvoli pušenja nadležnoj federalnoj, odnosno kantonalnoj Upravi za inspekcijske poslove, u roku od osam dana od dana njenog donošenja.
To je bilo neophodno učiniti radi vođenja službene evidencije od inspekcijskih organa o utvrđenim prostorima i prostorijama za pušenje.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo do sada je zaprimila samo jednu odluku o dozvoli pušenja od ugostiteljskog objekata registrovanog na području Kantona Sarajevo, saopšteno je iz KUIP-a KS.
Inspektori KUIP-a počet će izricati i mjere zabrane pušenja u vidu rješenja onim subjektima koji ne ispunjavaju zakonom propisane uslove.
Inspektori provode nadzore u tržnim centrima koji su dužni svoje interne akte uskladiti s ovim zakonskim odredbama, kao i korisnici prostora unutar tržnih centara.
Kada je riječ o novčanim sankcijama, Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, u dijelu prelaznih odredbi propisuje da će se kazne "početi naplaćivati nakon isteka 12 mjeseci od početka primjene ovog zakona, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona".
Prema njemu će postupati i KUIP, s tim da će svako neizvršenje rješenja za sobom povlačiti novčane kazne u skladu sa Zakonom o inspekcijama KS.
One iznose od 3.000 KM do 15.000 KM za pravne osobe, od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnom subjektu, dok se fizička osoba - poslodavac kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 1.500 KM, naglasili su iz KUIP-a KS.
Pravila
Kako smo ranije pisali, objekti koji svojom površinom uslužnog prostora ne prelaze 50 m2 mogu biti isključivo pušački ili nepušački, pod uslovom da se u njima poslužuje samo piće, kao i da vlasnici ispunjavaju određene uslove propisane pravilnikom.
Vlasnici objekata površine iznad 50 m2 moraju uspostaviti poseban prostor za pušenje koji ne smije biti manji od 10 m2, niti zauzimati više od 20 posto ukupne površine uslužnog prostora.
Prostorije moraju biti tehnički opremljene prema strogim standardima, uključujući ventilaciju i izolaciju, kako bi se spriječilo prodiranje duhanskog dima u ostatak prostora.