U savremenom društvu mobing postaje sve izraženiji i ozbiljniji problem. Iako je kao pojava već dugo poznat, tek u zadnjih pedesetak godina on je prepoznat kao poseban oblik uznemiravanja zaposlenih.
ADVERTISEMENT
U slučaju da ne znate prepoznati šta je to mobing niti kome se možete obratiti ako se nađete u takvoj situaciji, u nastavku ćete moći pročitati sve pojedinosti o ovom vidu diskriminacije.
Na koji nas način štiti zakon od mobina?
"Pitanje mobinga je normirano članovima od 10-13 Zakona o radu FBiH. Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa", kazala je za Euronews BiH pravnica Galiba Hrvačić- Karačić.
Galiba Hrvačić- Karačić (Ustupljena fotografija)
Dodala je da u slučaju nekog oblika diskriminacije pa time i mobinga zaposlenik se prema odredbama Zakona o radu FBiH, treba pismeno obratiti poslodavcu u roku od 15 dana od preduzete radnje, sa zahtjevom zaštite od mobinga te u slučaju da poslodavac ne preduzme radnje zaposlenik može pokrenuti parnični postupak podnošenja tužbe pred nadležnim sudom u roku od 30 dana.
Ilustracija (Izvor: Pexels)
"U slučaju da se u sudskom postupku dokažu radnje mobinga zaposlenik ima pravo na naknadu štete (u pravilu zaposlenici trpe nematerijalnu štetu) zbog čega se tužbenim zahtjevom upravilu traži utvrđeivanje postojanja mobinga, zabranu preduzimanja radnji mobinga te utvrđivanje obaveze poslodavca da zaposleniku isplati nastalu štetu. Za sam postupak naknade štete i dokazivanje njene visine primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima", ističe Hrvačić-Karačić.
Psihičko nasilje u vidu mobinga
Prema njenim riječima, zlostavljanje na radnom mjestu podrazumijeva širok spektar ponašanja, od ogovaranja i širenja neprimjerenih glasina, konstantnog kriticizma, vrijeđanja i omaložavanja, ignorisanja, fizickog naguravanja ili unistavanja lične imovine,do sabotiranja projekata zrtve mobinga.
"Psihološke i socijalne oblike zlostavljanja je općenito teže primijetiti, a samim tim i dokazati", zaključila je.
Cilj je izolirati žrtvu i kroz maliciozne i manipulativne komentare utjecati na druge kolege, što kao posljedicu ima odbacivanje od strane ostatka kolektiva", kazala je za Euronews BiH psihoterapeutkinja i kognitivno-bihevioralno coach u biznis sektoru Jasna Subašić.
Jasna Subašić (Ustupljena fotografija)
"Prije svega, važno je shvatiti da ono što se dešava nije njegova/njezina krivica. Niko, ni pod kojim uslovima ne zaslužuje takav odnos kolektiva. Dalje, zlostavljanje se ne bi smijelo skrivati, jer se pojedinci obično srame pozicije u kojoj su se našli, nadajući se da će problem sam od sebe nestati. Nužno je obratiti se nadređenima, držiti se činjenica i u cijelom procesu zadržati mirnoću. Važno je i dokumentovanje neprimjerenog ponašanje sa mjestom, datumom i vremenom dešavanja, kao i iskorištavanje bilo čega što žrtvi mobinga može pomoći u procesu dokazivanja istine, kao što su svjedoci zlostavljanja ili snimci nadzornih kamera", poručila je Subašić.
Ilustracija ( Izvor: Pexels)
Da li se plašimo prijaviti mobing ?
Prema njenim riječima, kroz dosadašnju pravnu praksu upoznata je da je mnogo zaposlenika izloženo nekom obliku mobinga, a da se mali broj zaposlenika odluči da pokrene postupak zaštite.
"Mnogi zaposlenici se boje pokrenuti postupke zaštite od diskriminacije jer ne rijetko srećemo u praksi slučajeve da se nakon pokrenutog postupka zaštite od mobinga zaposleniku otkaže ugovor o radu zbog čega zaposlenik mora voditi višegodišnje postupke kako bi mu se ponovo uspostavio radni odnos", poručila je Hrvačić-Karačić.
Ipak, podrška je najvažnija
Dodala je da ukoliko nemate nikakav oblik pomoći i podrške unutar radnog mjesta, svakako je pomoć potrebno potražiti izvan radnog okruženja - u prijateljima, porodici, kao i kroz stručnu i profesionalna psihološku podršku.
"U izazovnim vremenima važno je osjetiti razumijevanje, odakle god ono došlo i zadržati psihološku sabranost. Naposlijetku, zapitajte se da li je ostanak na radnom mjestu vrijedan svega što preživljavate. Iako nije pravedno da kao žrtva zlostavljanja odlazite iz kolektiva, bez primjerenih intervencije nadređenih teško da možete izaći na kraj sa zlostavljačima. Cjelokupna situacija može da ima dugotrajne i traumatične posljedice po vaše fizičko i mentalno zdravlje, osobito ako nije upitanju samo jedan zlostavljač, već cijela grupa", zaključila je Subašić.