Inicijativa koju je jednoglasno usvojilo Gradsko vijeće Sarajeva, da se u ovom gradu ponovo postavi spomenik austrougarskom prestolonasledniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji, otvorilo je brojna pitanja i izazvalo salvu kritika, ali i podrške ovoj inicijativi. Jedni ističu da se okupatorima ne postavljaju spomenici, a drugi da žrtve atentata zaslužuju dostojanstveno spomen-obilježje.
ADVERTISEMENT
"Postavljenjem spomenika možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama". Ovo su naveli iz Stranke za BiH, koja je pokrenula inicijativu da se kod Latinske ćuprije u Sarajevu, ponovo postavi spomenik Francu i Sofiji, koji je nosio naziv "Spomenik umorstvu".
"Sramotno je da danas u Sarajevu imamo obilježje i simboliku posvećenu atentatoru, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno nemamo dostojanstveno spomen- obilježje za njegove žrtve", navode iz Stranke za BiH.
Inicijativu, gradsko vijeće je usvojilo jednoglasno, ali načelnik opštine Stari Grad, na čijoj teritoriji se nalazi lokacija gdje bi spomenik bio, poručuje da spomenika tu neće biti. Građani u Sarajevo takođe podijeljenih mišljenja.
"Govorimo o pojasu ceste, govorimo o lokaciji preko koje prelazi tramvajska infrastruktura, žice i sve sa ostalo. Govorimo o historijskom urbanom krajoliku. Također, uključila bi se Komisija za nacionalne spomenike, federalno ministarstvo... I da ima volja i da ima saglasnost svih donosilaca odluka, tu bi se godinama, ako ne i deceniju, čekalo za bilo kakvu dozvolu", porućio je Irfan Čengić, načelnik Općine Stari grad Sarajevo.
"Sve su to bili agresori. Oni su nas koštali. Nema govora o tome, ja sam protiv toga", "Ja mislim da ne bi loše bilo. Istorija da se prati, usmjerava, da narod zna, da ljudi znaju", "Radi turista, da turisti vide. Ovdje je bio atentat, a ovdje mu spomenik staviti", poručuju građani.
Sarajevski atentat tako je 112 godina kasnije postao tema na kojoj se lome politička koplja u BiH.
28. juna 1914. Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne, izvršio je atentat na Franca Ferdinanda i smrtno ranio i njegovu suprugu Sofiju. Ferdinand je bio prestolonasljednik Austrougarske koja je zvanično anektirala Bosnu i Hercegovinu 1908. nakon što je vojno okupirala 1878. poslije Berlinskog kongresa.
"Trebalo bi razdvojiti ono šta je učinjeno 1878. dakle, dolazak Austrugarske vojske, okupacija, zaposjedanje, uspostavljanje okupacijske uprave, od onoga šta je Austrugarska u 40 godina upravljanja iza sebe ostavila. Nesporno je da je to razdoblje ipak doba određene modernizacije", rekao je Husnija Kamberović, historičar.
"Nisu pitali struku, nisu pitali nikoga. Nije više pitanje da li Franjo Ferdinand treba imati ili ne. Nego kako se piše inicijativa? Zašto su u inicijativi pišu gluposti? To je suština. Dakle, učimo se konačno da budemo ozbiljni. I učimo se konačno ne samo da budemo ozbiljni, nego prestanimo svađati ljude i prestanimo proizvoditi mržnju", kazao je Slobodan Šoja, historičar.
Spomenik koji su austrougarske vlasti podigle 1917. u čast Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije uklonjen je 1919. nakon oslobođenja od Austrougarske i ujedinjenja južnoslovenskih zemalja u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Danas je dio tog spomenika u Muzeju Sarajevo, a drugi dijelovi u Trebinju i na Kobiljoj Glavi u blizini Sarajeva, u privatnom vlasništvu dva kamenoresca.