U smiraj jeseni, a s početkom zime, građani u većini gradova i opština u Bosni i Hercegovini, guše se u zagađenom vazduhu.
ADVERTISEMENT
U borbi za nezdrav vazduh, "mrtvu trku" vode Sarajevo i Banjaluka, mada i ostali gradovi ne kaskaju za njima.
Banjaluka
Ministar zdravlja RS: Moramo razmišljati o vrstama grijanja
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić govorio je o aktuelnoj temi zagađenja vazduha, te poručio da je i Svjetska zdravstvena organizacija zagađenje prepoznala kao jedan od najznačajnijih faktora rizika u posljednje vrijeme.
"Čim je to prepoznala Svjetska zdravstvena organizacija, znači da se i u okviru cijelog svijeta dešavaju takve vrste promjena. Struka govori o razlozima zbog kojih do toga dolazi. Oni su povezani i sa lokalnom sredinom i sa klimatskim promjenama, ali je njihov uticaj na građane i ljude možda i najznačajniji u svemu tome", rekao je Šeranić.
Dodaje da samo zagađenje vazduha podstiče različite vrste respiratornih oboljenja i hroničnih bolesti pluća.
"Ta oboljenja se mogu dovesti u vezu sa zagađenjem, predstavlja veliki pritisak prije svega na ljude i njihove porodice, ali i na zdravstveni sistem u smislu oporavka i liječenja i tretmana takvih osoba", naglasio je Šeranić.
Ističe da je po pitanju ovog problema važno poštovati legislative, ali i prilike i okolnosti u kojima ljudi žive.
"Ako infrastrukturno ne obezbijedite ljudima grijanje koje je povoljno po vazduh, onda se postavlja pitanje čime će se ljudi grijati? Ako moraju da lože, onda je pitanje šta lože – da li je to lož ulje, ugalj, drvo i kakve su cijene, šta je najprihvatljivije. Moramo imati na umu da na nivou države razmišljamo o vrsti grijanja koja je ekološki prihvatljiva", poručio je Šeranić.
Ističe da je važno krenuti od sebe kao pojedinca, ali od same države kada je u pitanju obezbjeđivanje infrastrukture kako bi se ispoštovale sve značajne karakteristike.
"Moram istaći veliku aktivnost Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti, koji je kroz rekonstrukcije objekata, prije svega javnih bilo da se radi o školama i zdravstvenim ustanovama, uradio mnogo na obezbjeđivanju takve infrastrukture. Gledamo da energiju što više zadržimo i što manje trošimo, prilagođavajući vrste sortimenta onome što je ekološki prihvatljivo", naglasio je Šeranić.
Poručuje da u ovom slučaju postoji mnogo stvari koje su vezane samo za zagađenje.
"Ima mnogo stvari koje su vezane za samo zagađenje i to nije jedna aktivnost, ali što se tiče uticaja na građane – on je izuzetno veliki", zaključio je Šeranić.
Zagađen vazduh mogao bi u Skupštinu.
Naime, odbornik skupštinske većine u banjalučkoj Skupštini Bogoljub Zeljković (SNSD) kazao je da Grad na Vrbasu mora nešto poduzeti po pitanju zagađenosti vazduha.
"Zagađenje nije ni na dnevnom redu Skupštine, dok građani udišu otrov. Vrijeme je za razgovor i konkretne korake ka rješenju"; poručio je Zeljković.
Kvalitet vazduha u Banjaluci sinoć je ocijenjen kao nezdrav, a prema dostupnim mjerenjima u 23 sata, indeks kvaliteta (AQI) iznosio je 191.
Sarajevo
Vlada KS priprema mjere
Na prijedlog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Vlada Kantona Sarajevo donijela je inovirani Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjernog zagađenja zraka.
Donošenje Plana ovakvog karaktera je zakonska obaveza, a njegova svrha je da se unaprijed utvrde procedure, učesnici primjene i njihova odgovornost, te mjere koje ciljaju na najveće izvore zagađenja – sektor grijanja i saobraćaja, dok je na trećem mjestu industrija.
Plan se primjenjuje tokom epizoda "Upozorenje" i "Uzbuna", na bazi više parametara i izvještaja Stručnog tijela kojeg čine predstavnici Ministarstva, Zavoda za javno zdravstvo, Federalnog hidrometeorološkog zavoda i stručnjaci iz ove oblasti. Najveći efekti u primjeni Plana mogu se postići mjerama usmjerenim na sektor saobraćaja, dok su manja očekivanja od sektora grijanja zbog nedostatka nadzora nad kućnim ložištima i utjecaja faktora kao što su kotlinska pozicija, temperaturna inverzija, i sl.
Važeći Plan interventnih mjera donesen je u novembru 2023. godine. U međuvremenu, usvojen je novi Zakon o zaštiti zraka FBiH, koji detaljnije obrađuje pitanja vezana za interventne planove, te utvrđuje sankcije za neprovođenje mjera.
Nadležno kantonalno ministarstvo kontinuirano iznalazi što adekvatnija i bolja rješenja kako bi provedba Plana bila efikasnija i u tom smislu sarađuje i s drugim evropskim gradovima koji imaju slične probleme sa zagađenošću zraka.
Ministarstvo je sačinilo inovirani Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, u kojem se glavne novine, u odnosu na važeći Plan, ogledaju u sljedećem:
-Prihvaćeni su prijedlozi Stručnog tijela o detaljnijem definiranju meteoroloških uslova kao faktora koji utiču na stanje zagađenosti zraka i proglašenje epizoda.
-Na prijedlog Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS, uvedene su i mjere prolongiranja početka nastave sa skraćivanjem časova u osnovnim i srednjim školama, prolongiranje dolaska djece u vrtiće, te su date preporuke poslodavcima da omoguće uposlenicima kasniji dolazak na posao kako bi roditelji mogli dovesti djecu u vrtiće/škole.
-Predviđena je mjera organizovanja online obrazovnog procesa za visokoškolske ustanove u toku trajanja epizode Uzbuna.
-Stvorene su bolje pretpostavke za obezbjeđivanje besplatnog saobraćaja, a predviđeno je i da Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša može finansirati/sufinansirati takvu mjeru, po potrebi.
-Utvrđeno je finansiranje Operativnog plana KJKP „Rad", ne samo u toku proglašenja epizoda, već i u provođenju kontinuiranih mjera intenzivnijeg pranja i čišćenja saobraćajnica u toku perioda primjene Plana. Ova mjera, koja se primjenjuje i u drugim evropskim gradovima, pokazuje efektivnost u smanjenju štetnih čestica za sedam do 10 posto.
-Operativnim timovima općina su detaljnije utvrđene obaveze. Preciznije su propisane obaveze pravnih i fizičkih lica, privrednih subjekata i operatora emisija prema operativnim timovima nadležnih opištna.
Kako naglašavaju iz Ministarstva, potrebno je odgovornije ponašanje svih subjekata primjene Plana. Osim toga, Plan interventnih mjera ne smije se miješati sa strateškim i dugoročnim planovima koje je donio i priprema Kanton Sarajevo, kako bi se unaprijedio kvalitet zraka. Za taj cilj potrebno je vrijeme, značajnija finansijska sredstva, a prije svega rad na svim nivoima vlasti odgovornim za sektore koji utiču na kvalitet zraka a to su energetika, urbanizam, saobraćaj i industrija.
"Što budemo više djelovali sistemski biće manje potrebe da se Plan interventnih mjera primjenjuje", poručuju iz Ministarstva.
Inovirani tekst Plana interventnih mjera biće na snazi dan nakon objave u Službenim novinama KS, kada će biti dostupan i na zvaničnoj web stranici Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.
Opasnost za bolesnike
Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba sa bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan uticaj zagađenja na zdravlje, navodi se u objavi.
Plućni i srčani bolesnici, te trudnice, djeca i stariji trebaju smanjiti bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju, a i ostalo stanovništvo trebalo bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka napolju
Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 je opasan po zdravlje.
Nakon kazne, Francuska smanjila zagađenost vazduha
Najviše pravno tijelo u Francuskoj kaznilo je 2021. godine državu sa 10 miliona evra jer nije uspjela da poboljša kvalitet vazduha u pojedinim oblastima u zemlji. Takođe, tada je sud zaprijetio da će kažnjavati državu sa dodatnih 10 miliona evra na svakih šest mjeseci dok se ne ispune standardi.
Kazna je urodila plodom, pa su tako standardi vrlo brzo ispunjeni.
Kako je Pariz riješio problem zagađenosti vazduha: Nekoliko mjera je sve promijenilo
U proteklih 20 godina Pariz je doživio veliku fizičku transformaciju, zamjenjujući automobilske arterije biciklističkim stazama, dodajući zelene površine i ukidajući 50.000 parkirnih mjesta, rezultati ovoga se sada vidi u kvalitetu vazduha najromantičnijeg grada Evrope.
Airparif, nezavisna grupa koja prati kvalitet zraka u regiji glavnog grada Francuske, saopštila je prije nekoliko mjeseci, da su se nivoi finih čestica (PM 2,5) smanjili za 55 posto od 2005. godine, dok su nivoi ugljen dioksida pali za 50 odsto.
To je pripisalo "propisima i javnim politikama", uključujući korake za ograničavanje prometa i zabranu vozila koja najviše zagađuju okoliš.
Toplinske karte onečišćenja zraka pokazuju nivoe od prije 20 godina kao pulsirajuće crveno, gotovo svako susjedstvo iznad ograničenja Evropske unije za nitrogen-dioksid, koji je rezultat izgaranja fosilnih goriva. Do 2023. crvena zona smanjila se samo na mrežu finih linija po gradu i oko njega, koje predstavljaju najprometnije ceste i autoceste.
Promjena pokazuje kako ambiciozno donošenje politika može direktno poboljšati zdravlje u velikim gradovima. Zagađenje zraka zdravstveni stručnjaci često opisuju kao tihog ubicu. PM 2,5 i nitrogen dioksid povezani su s velikim zdravstvenim problemima, uključujući srčane udare, rak pluća, bronhitis i astmu.
Pariz od 2014. vodi gradonačelnica Anne Hidalgo, socijalistkinja koja se zalagala za mnoge zelene politike i opisala svoju želju za "Parizom koji diše, Parizom u kojem je ugodnije živjeti".
Njeni su prijedlozi naišli na odbijanje, od desno orijentiranih političara, udruge vlasnika automobila i putnika iz predgrađa, koji kažu da im ciljanje na automobile otežava život.
No, prošlog su mjeseca Parižani na referendumu izglasali da se dodatnih 500 ulica prepusti pješacima. Godinu dana ranije, Pariz je oštro povećao naknade za parkiranje za SUV-ove, prisiljavajući vozače da plate tri puta više nego što bi plaćali za manje automobile. Grad je također pretvorio obalu Seine iz prometne arterije u pješačku zonu i zabranio većinu automobilskog prometa na trgovačkoj ulici Rue de Rivoli.
Carlos Moreno, profesor na Univerzitetu Paris 1 Panthéon-Sorbonne i bivši gradski savjetnik, rekao je da je glavni grad Francuske razvio "urbanu politiku temeljenu na dobrobiti".