ADVERTISEMENT

Euronews: Gospodine Oroz, godinu dana je prošlo od katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu. Opet je teško stanje u Srednjoj Bosni, rijeke su se izlile u više općina. Kakvo je stanje na terenu, na području Kreševa, Fojnice i Kiseljak?

Oroz: Moram reći da je situacija daleko bolja nego prilikom prošlog poplava. Ovaj put nije bilo ni žrtava, a materijalna šteta je daleko manja. Najteža situacija je u selu Kločar u općini Fojnice, gdje je došlo do urušavanja jednog mosta, tako da je par porodica bukvalno ostalo odsječeno, bez putne komunikacije, uglavnom bez kontakta sa ostatkom svijeta.

Uglavnom se radi o rijekama koje su pretrpjele velike štete nakon poplava i koje su dosta oštećene, pa su destabilizirane. To je dovelo do ponovnog izlijevanja na određenim mjestima, ali u daleko manjem obimu, i mnogo bolje se prošlo ovaj put. Smatram da je ovo samo još jedno upozorenje koje nam rijeke daju, da se konačno moramo ozbiljno pozabaviti prevencijom ovakvih događaja, a ne samo rješavanjem posljedica.

Vidimo da je nakon prošlogodišnjih poplava uloženo puno novca u ove općine, u fondove i projekte kako se ovakvo nešto ne bi ponovilo. Međutim, stvari se već nakon prve ozbiljnije intervencije zapostavljaju i ponavljaju se problemi, što znači da određeni zadaci nisu izvršeni kako treba.

Ljudi dalje strahuju – svaka veća kiša izaziva zabrinutost, posebno u dolinama rijeke Nerečice i Željeznice, jer se boje ponavljanja onoga što ih je zateklo prošle godine.

Euronews: Od jučer je teško stanje i na području Bugojna, ali i Konjica. Vi ste u kontaktu sa kolegama. štA vam kažu, gdje je najteže?

Oroz: U Konjici, posebno u blizini Sirijanskog mosta, u gornjem dijelu doline rijeke Nerečice, putna komunikacija je presječena na više mjesta. Radi se o vodotoku koji je oštećen prilikom prošlogodišnjih poplava, a sanacija nije bila dovoljna da izdrži ponovo ovakve bujice i kiše.

Ista je situacija i u Vojnici. Uložena su sredstva, ali ne na pravi način. Institucije se uglavnom bave sporednim poslovima i kozmetičkim radovima, dok se krucijalni problemi zanemaruju. Područja udaljenija od centara ostaju zapuštena, i ako se smjer djelovanja ne promijeni, ovakvi problemi će se ponavljati.

Obilazio sam gornji tok rijeke Nerečice i dio Rijeke Željeznice u rejonu Radave – mjesta gdje su najveći problemi, gdje je korito zatrpano i gdje su porušena stabla – ništa se konkretno ne radi. Na sreću, količina oborina nije bila kao prošle godine, pa nije došlo do velikih akumulacija i problema kakvi su tada nastali.

Euronews: Konstantno se govori o čišćenju i uređenju korita rijeka. Šta je konkretno urađeno u posljednjih godinu dana? Koliko novca je stiglo u BiH nakon prošlogodišnjih poplava?

Oroz: Konkretno, na području općine Fojnica gotovo deset mjeseci nije bilo značajnijih infrastrukturnih radova – prvi radovi su bili u prva dva mjeseca nakon poplava, a potom je uslijedila velika pauza tokom cijelog ljeta i proljeća.

Ne znam da li je uzrok tome administrativna procedura, tenderi ili čekanje na dodijeljena sredstva. Radovi su tek započeli pred samu godišnjicu poplava, što je u sezoni kada su najveće kiše i vodostaji rijeka, što nije idealno vrijeme za početak radova.

Mada je to u kontekstu cijele priče gotovo beznačajno, problem je što se gube autohtone vrste i ekosistemi, koji se nikada više neće moći vratiti. Stanovnici dolina rijeka ponovo su zabrinuti jer dolazi do suženja korita i dalje se misli prvenstveno na vlastite potrebe, a ne na prirodu rijeke.

Moramo se prilagođavati rijekama, a ne očekivati da se rijeke prilagođavaju isključivo našim potrebama – dok to ne shvatimo, ovakvi problemi će se nastavljati.