Društvene mreže su postale naša svakodnevnica i dok pojedini pronašli načine da zarađuju putem društvenih mreža, drugima je to način opuštanja, zabave i komunikacije sa svijetom. Iako u teoriji društvene mreže trebaju predstavljati alat za konekciju ljudi, nerijetko ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
ADVERTISEMENT
Jedan od ključnih problema koji predstavljaju društvene mreže jeste govor mržnje i nasilje u digitalnom prostoru. Bez obzira na sve strožije kontrole pojedinih medija, negativni komentari, vrijeđanje i prijetnje i drugi oblici dgovora mržnje postaju sve zastupljenije.
Ekspert za rad sa mladima u Institutu za populaciju i razvoj dr. Amer Džekman govorio je za Euronews.ba o tome šta trebate uraditi kada postanete žrtva nasilja u digitalnom prostoru ili kada primijetite govor mržnje.
"Upravo je 16 dana aktivizma fokusirano na digitalno nasilje jer je ono najviše zastupljeno, a razlog tome jeste povećanje broja korisnika. To je jedna platforma na kojoj se ljudi vode time da imaju pravo da svakome kažu šta žele i da je to sloboda govora, a zaboravljajući jednu vrlo važnu činjenicu da naša sloboda govora bez da je tamo gdje nekoga vrijeđa", kazao je Džekman.
Poručio je da će se sutra, 3. decembra, održati centralni događaj "Ja sam samo..." povodom kampanje 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, koji će se održati u zgradi Evropa House sa početkom u 13 sati.
Ove godine fokus kampanje je na govoru mržnje i nasilju u digitalnom prostoru - problemima koji sve više pogađaju ževote mladih.
Amer Džekman (Izvor: Ustupljena fotografija)
"Sutrašnji događaj će se, pored toga što će se odnositi na digitalno nasilje, fokusirati upravo na mlade ljude, i adolesente koji ne prepoznaju upravo posljedice negativnih komentara koji sadržavaju govor mržnje. Zato se i naš događaj zove 'Ja sam samo...', jer mladi često na taj način pravdaju sve loše komentare prema prijateljima i prijateljicama. Ono što je veći problem i što ostavlja još veće posljedice jeste i seksualno nasilje u digitalnom formatu. Pored toga što mladi ljudi privatne fotografije koje dobiju od svog partnera ili partnerice dijele sa drugim svojim prijateljima. Želimo da pokažemo kako takve fotografije mogu imati (ili djeljene takvih fotografija) mogu imati uticaj na jednu mladu osobu koja je nešto u povjerenju podijelila", rekao je Džekman.
Naglasio je da žele probuditi empatiju kod ljudi jer mnogi zaboravljaju da nekad šala ili sarkastičan komentar može ostaviti ozbiljne posljedice.
Svako od nas sigurno nerijetko se susreće sa govorom mržnje i scenama nasilja, a Džekman je pojasnio na koji način to utječe na mlade.
"Ja mislim da prevelika upotreba samih društvenih mreža dovodi do smanjenja fokusa i kod mladih ljudi sve više možemo da primijetimo da njihov fokus nije kao što je bilo prije 5, 6, 7 ili više godina. Znači, samo upotreba društvenih mreža, a svakako izlaganje govoru mržnje i nasilnog sadržaja bilo gdje, a pogotovo na društvenim mrežima može da ima veliki utjecaj na psihičko zdravlje kod mlade osobe. Takvi komentari ostaju konstantno tu zapisani i onda kada mlada osoba uđe u digitalni svijet može ponovo da ih čita i da sve to prolazi, a kod nekih eventualno može da trigeruje neke stvari iz prošlosti", kazao je Džekman.
Sigurnost u digitalnom prostoru
Upoznavanje na društvenim mrežama postalo je trend posljednjih godina, ali nažalost, nije uvijek sigurno.
"Mnogi, kada odu u drugi grad i tu žele da pronađu neko društvo, onda to rade u internetu, što je vrlo opasno, jer ne poznaju te ljudi, ne poznaju okruženje. Prevencija je vrlo jednostavna. Ako ne poznajemo i nismo sigurni, nemojte ostvarivati kontakt. Međutim, ukoliko ipak želimo da ostvarimo kontakt, ukoliko se želimo naći sa nekim, trebamo nekome da kažemo o tome. S kim se nalazimo, u kojem mjestu i ostale detalje. Najbolje je da se s tom osobom nađete po danu u mjestu gdje je veliki protok ljudi. Trebamo voditi računa jer ovo je možda jedan od najopasnijih problema", rekao je Džekman.
Pedofilija na društvenim mrežama
Jedna od opasnosti koje nose društvene mreže jeste pedofilija. Stariji muškarci se javljaju djeci, traže sastanke, šalju fotografije i traže od djece da im pošalju svoje. Često roditelji ne znaju o tome šta se dešava sa njihovim djetetom u online svijetu i ne mogu reagovati.
O tome šta se može uraditi na prevenciji i zaštiti djece za Euronews.ba je govorila psihoterapeutkinja Azra Mehmedović.
"Definitivno, da se zaista usvoji neka dobna granica kada su društvene mreže u pitanju, da se pronađe neki drugi način ili kanal preko kojeg će siguran sadržaj doći do mladih ljudi i zainteresovati ih. Ali ako smo već u svijetu društvenih mreža, smatram da društvena mreža kao takva sama bi trebala da postavi određene restrikcije na neke stvari koje bi trebala da prolazi osoba, kao i ko sve može da ima profil, kao ko ne može. A na nama kao na društvu je zadatak da potičemo svjesnost u tome koliki je to problem zaista, o sigurnosti na internetu, da potičemo mlade ljude da budu što oprezniji, da što teže na bilo koji način ulaze u same te razgovore, komunikacije s ljudima koje ne poznaju. I na kraju, svako od nas ima tu odgovornost da se potrudi da internet, kao i svijet, bude sigurno mjesto za život", rekla je Mehmedović.
Azra Mehmedović (Izvor: Ustupljena fotografija)
Svakodnevno korištenje društvenih mreža utječe na naš fokus, a izlaganje govoru mržnje i nasilju u digitalnom prostoru negativno djeluje na shvatanje šta je zapravo normalna komunikacija kako u online, tako i u offline svijetu. Kako bismo se suzbili širenje negativne prakse, svaki oblik nasilja treba prijaviti i da ignoriranje nije opcija.
"Kada prijavimo nasilje, pogotovo digitalno, pokažemo da su osobe kojima se ostavljaju takve komentare žrtve, a da su ljudi koji ostavljaju takve komentare nasilnici, da uopšte nisu smiješni, niti je to samo šala. Mi na Balkanu kao narod, smo jako naučeni da kroz šalu i ismijavanje i neko podrugivanje dolazimo do kontakata i da se na taj način socijalizujemo.Trebamo raditi na promjeni tog narativa", proučila je.
Kako sačuvati svoje mentalno zdravlje?
Nesporno najviše se sa govorom mržnje, prijetnjama i nasiljem suočavaju se javne ličnosti. Izloženost javnosti vrlo često ih čini metama za podsmijavanje i vrijeđanje. O tome na koji način to utječe na njih i kako zaštitit sebe od napada "anonimusa" govorila je za Euronews.ba psihologinja i psihoterapeutkinja Enisa Mešić.
Enisa Mešić (Izvor: Ustupljena fotografija)
"Takvi napadi mogu imati ozbiljne psihološke posljedice, odnosno posljedice na njihovom mentalnom zdravlju. Zbog izloženosti napadima kod takvih ljudi može se pojaviti anksioznost, panični napadi, depresija, osjećaj nesigurnosti, preispitivanje sopstvene vrijednosti. Nezgodno je kada vam tamo neko koga ne možete da vidite, s kim ne možete da se suočite u nekom realnom vremenu osuđuje, prosuđuje, odnosno, govori, piše stvari koje direktno utiču na vas i pokušavaju da spuste vašu vrijednost. Dakle, dugoročno to može utjecati na sposobnost ljudi koji rade u javnom prostoru da obavljaju svoj posao", rekla je Mešić.
Stalna izloženost hate komentarima odražava se i na privatni život, kao i na percepciju vlastite vrijednosti, smatra Mešić. Čak i zrela odrasla osoba ne može uvijek izdržati neprestano digitalno nasilje.
"Izloženost negativnim komentarima možemo da regulišemo, odnosno, da kontrolišemo koliko god je to moguće. I na kraju krajava, ako je dio posla biti u javnom prostoru, nekako je bitno izgrađivati privatni self, odnosno definisati ono što nije moj posao, ono što čini moju vrijednost, čemu mogu da se vratim, što čini moje sigurno mjesto. U tom kontekstu je važno i tražiti podršku, neki sigurni krug koji bi trebao izgrađivati sa bliskim ljudima. Također, tražiti stručnu pomoć ne može biti suvišno u ovakvim situacijama. Naprotiv, ta podrška, u smislu jačanja vlastite slike o sebi, o svojoj vrijednosti kroz psihološki rad može i tekako da bude značajna podrška", zaključila je Mešić.