Onkološki pacijenti u Federaciji Bosne i Hercegovine se liječe lijekovima sa liste koja je zadnji put revidirana prije šest godina. I onkolozi sa Kliničkog centra nekoliko puta su slali urgencije da se lista revidira, no sluha nadležnih nije bilo.
ADVERTISEMENT
Inače, na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu trenutno ima oko 140 lijekova za onkološke pacijente, a nedostaje šest – četiri za hormonalnu terapiju i dva hemoterapijska lijeka. U prošloj godini, više od 3.400 oboljelih od karcinoma je bilo hospitalizovano, što znači, u prosjeku, deset prijema dnevno.
“Znanje imate i dovoljno da pacijentu kažete šta bi bila dobra opcija za njegovo liječenje, ali isto tako mu morate reći da taj lijek nije dostupan u BiH te da nije registrovan. I urgirali smo u više navrata – Klinika za onkologiju uz podršku Kliničkog centra – da se uradi revizija tih lijekova. Kad pogledamo, mi smo praktički u nekom zaostatku 10 godina što se tiče revidirane liste, odnosno uvoza tih najnovijih lijekova,” kaže Emina Bičakčić Filipović, onkolog na Klinici za onkologiju KCUS.
Mjesečna terapija za oboljele od multiplog mijeloma, odnosno karcinoma krvi, košta više od 300 eura, a oni najčešće nisu dovoljni za potpuno izlječenje, pa su oboljeli primorani kupovati pametne lijekove van BiH.
“Međutim, kad se bolest vrati, ako se indicira bolest već u poodmakloj fazi, tad više ti lijekovi ne mogu koristiti pacijentima i treba da se koriste inovativni lijekovi koje pacijent ne može da dobije ovdje. Prinuđeni smo da idemo u inostranstvo i da švercujemo te lijekove iz Istanbula gdje su jeftiniji. Cijena tih lijekova na godišnjem nivou iznosi oko 250 hiljada eura,” rekao je Zlatan Planinčić iz Udruženja oboljelih od multiplog mijeloma BiH.
Prema djelimičnim podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja iz septembra prošle godine, na listi čekanja za lijekove Fonda solidarnosti nalazi se skoro hiljadu i tristo osoba, od tog broja više od petsto je oboljelih od karcinoma dojki i pluća. Procijenjeni mjesečni trošak za liječenje tih pacijenata je oko sedam miliona KM. Udruženja očekuju da će ove godine biti revidirana i lista lijekova.
“Oformljene su komisije, ljekari su već pisali lijekove koji su potrebni, neki lijekovi ne liječe jedan karcinom već i deset karcinoma. Kod nas su dozvoljeni za dva ili tri karcinoma,” navela je Alma Serdarević Stefanišić, član Upravnog odbora “Glasaj za život.”
Novih lijekova za najteže oboljele nema na tržištu Bosne i Hercegovine, prvo zbog nemara, a onda i manjka finansijskog interesa nadležnih, poručuju Damjan Ožegović iz Transparencyja. Ožegović kaže da se liste čekanja ne ukidaju iz samo jednog razloga – jer bi to dovelo do smanjenja profita privatnicima.
“Duge liste čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama znače bolji profit za privatnike i upravo zato ljekari koji rade u javnim zdravstvenim ustanovama, a i u privatnim, naravno da će radije izabrati da preusmjeravaju pacijente tamo gdje je živi novac, odnosno gdje će prije te usluge naplatiti višestruko,” rekao je Ožegović.
U Evropskoj uniji je do 2019. godine do danas registrovano više od 200 pametnih lijekova koji mogu u potpunosti izliječiti oboljele od karcinoma ili usporiti bolest, dok je takvih lijekova u BiH pet ili šest. Inače, Bosna i Hercegovina nema registar o broju onkoloških pacijenata.