Evropske zemlje već godinama intenzivno razvijaju elektromobilnost, dok Bosna i Hercegovina na tom polju znatno zaostaje. Ipak, određeni pomaci postoje, iako su još uvijek daleko od dovoljnog.
U kom pravcu se kreće BiH, za energetskiportal.ba govori Anela Karahasan, sekretar Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH.
Karahasan ističe da BiH i dalje kaska u broju registrovanih električnih vozila, razvoju infrastrukture, podsticajima i zakonskoj regulativi.
”U BiH su subvencije još uvijek samo na nivou FBiH i bez konkretne strategije i mjera podsticaja za razvoj na skoro svim nivoima. Uprkos ovom otežanom sistemu, u BiH su u kratkom roku evidentirani određeni pomaci, ali ne i dovoljni. Ovdje, dakle, imamo priliku da sagledamo primjere pozitivne prakse i načine prevazilaženja izazova iz zemalja EU i regiona, te da brzo reagujemo kroz uvođenje poreskih olakšica, podsticaja, razvoj infrastrukture i unapređenje gradskog prevoza.” – rekla je Karahasanova.
Udruženje za elektromobilnost, zajedno s Udruženjem ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, iniciralo je subvencije za fizička i pravna lica radi kupovine električnih i plug-in hibridnih vozila. U prvim godinama podsticaji su uključivali i hibridna vozila, ali su prošle godine izostavljena. Subvencije su tada iznosile 10.000 KM za električna vozila i 7.000 KM za plug-in hibride s emisijom CO₂ manjom od 50 g/km.
”Evidentan je porast interesovanja, pogotovo pravnih lica zbog ušteda koje ostvaruju, naročito u domenu potrošnje električne energije u odnosu na potrošnju goriva potrebnog za vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem. Subvencije jesu potrebne i od velikog značaja, pogotovo u inicijalnim fazama razvoja elektromobilnosti, ali ne i dovoljne. Uz subvencije je neophodan i niz drugih podsticaja, pogotovo u pogledu infrastrukture, jer porast vozila znači i veća potreba za brojem punjača, pogotovo brzih (DC), njihovom raspoloživosti i pratećom infrastrukturom.” – ističe Karahasanova.
Dodaje i da su određene carinske olakšice već na snazi:
”Od ostalih podsticaja izdvaja se suspenzija carine pri uvozu električnih vozila, odnosno smanjenje iste na pet odsto za hibridna vozila, gdje je ovaj podsticaj aktivan već nekoliko godina na nivou BiH, dok su subvencije, nažalost, bile samo u Federaciji.”
Kao glavne prepreke razvoju infrastrukture navodi administrativne barijere i visoke troškove priključka, što naročito pogađa projekte u FBiH.
”Možemo konstatovati da u BiH postoji značajan broj privatnih kao i polujavnih i javnih AC punionica. Ono što nedostaje jeste mreža DC punionica na auto-putevima i prometnim magistralnim cestama. Kao primjer navodimo da zasad na djelimično izgrađenom međunarodnom koridoru Vc auto-puta imamo svega jednu DC punionicu.” – rekla je Karahasanova.
BiH i gradski prevoz: Prvi koraci tek predstoje
Dok je gotovo polovina novih autobusa u EU tokom 2024. godine bez emisija, BiH još uvijek čini početne korake. Udruženje za elektromobilnost, u saradnji s Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iniciralo je suspenziju carina na uvoz električnih autobusa. Međutim, bez adekvatne infrastrukture i finansijske podrške, ova inicijativa neće biti dovoljna.
Udruženje za elektromobilnost okuplja više od 50 subjekata – od automobilske i elektroenergetske industrije, do sektora zaštite okoliša i nafte. Upravo ta interdisciplinarnost daje snagu inicijativama.
”Pored okupljanja zaista velikog broja članica iz različitih grana privrede, najveći uspjeh Udruženja za elektromobilnost svakako su iniciranje uspostavljanja zakonskog i podsticajnog okvira za elektromobilnost u BiH. Konkretno izdvajamo usvajanje suspenzije carina na uvoz električnih vozila na državnom nivou, uvođenje subvencija u FBiH za kupovinu električnih vozila, uspjehe u pojedinačnim kantonima u olakšanim procedurama izgradnje punjača, a na prijedlog Udruženja.” – zaključila je Karahasanova, piše akta.ba.