ADVERTISEMENT

Gimnazijalac Andrej Krčmar iz Banjaluke, oko vrata je više puta okačio zlatne medalje sa međunarodnih takmičenja iz matematike. Dovoljan je to, kaže razlog da njegov životni put bude nauka. Nastavlja školovanje, ali ne u BiH.

"Recimo Beograd Srbija ili Amerika ili neka dalja destinacija, ipak se tu radi o svjetskim univerzitetima, a na osnovu rezultata na olimpijadama, prosto postoji predispozicija da nastavim na nekom takvom mjestu, ali stvarno bih želio nakon što završim studije da se vratim u BiH" rekao je Krčmar.

Andrej dodaje kako su matematičari traženi na tržištu rada u BiH. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje, pokazuju da se traže i zdravstveni radnici, građevinari, programeri, a ponajviše zanatlije. S druge strane među nezaposlenim je najviše ekonomista, pravnika, profesora, novinara i socijalnih radnika. Poslodavci kažu kako bi upisne politike trebalo korigovati kako ne bismo školovali kadrove za koje posla nema.

"Pogotovo je bitno da na kvalitetan, transparetan i jasan način se komunicira iz obrazovnog sistema prema učenicima, odnosno potencijalnim studentima. U ovom trenutku najzastupljenija zanimanja su zanimanja, ekonomska škola, medicinska ili oni koji su završili gimnaziju i onda oni na kraju odlaze sa ovog prostora", kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS.

S druge strane, ministar prosvjete RS Željka Stojičić kaže kako školujemo kadrove koji se traže na tržištu rada, ali

"U eri nedostatka domaće radne snage, očekujemo da svaki svršeni srednjoškolac koji ne produži svoje školovanje da on može da nađe prostora na tržištu rada RS i mislim da je cilj da naša poslovna zajednica u što većem obimu učestvuje zajedno sa nama kada je u pitanju obavljanje praktične nastave", kaže ministar Stojičić.

U posljednjih 10 godina, broj radnika sa fakultetskom diplomom se uduplao. Međutim, prema tvrdnjama poslodavaca, to bi bio dobar podatak da su ti radnici zaposleni u privredi, a ne u javnom sektoru na neproduktivnim mjestima.