Loader
Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Čavić

    Mirsad Sijarić za Euronews: Zemaljski muzej priprema postavku koju nema niko na svijetu

    Mirsad Sijarić (Izvor: Euronews)
    Belmina Čorbić
    Objavljeno

    Dok čekaju da vide kako će proći ova godina u finansijskom smislu i kako će se različiti nivoi vlasti izjasniti o finansiranju ove institucije, Zemaljski muzej radi punom parom i trudi se da se prilagodi resursima koje ima.

    ADVERTISEMENT

    Direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Mirsad Sijarić za Euronews BiH kaže da institucija ne pamti neko bolje vrijeme, bez obzira da li je politička kriza ili nije.


    "Kada nije bilo političke drame, kao danas, nisu vodili računa o nama. Čeka se maj ili uglavnom juni da bismo znali kako će se godina odvijati finansijski. Nemamo izbora, mi smo sposobni da nekoliko mjeseci radimo kako bi isplatili račune, plate i sve obaveze. Imamo još za ovaj mjesec. U ovu godinu smo prenijeli nešto novca i od toga opstajemo ovih mjeseci", rekao je Sijarić.


    Smatra da je gubljenje vremena pričati o tome hoće li ili neće biti isplaćena plata i skreće pažnju da je potrebno naglasiti lijepe stvari. Jedna od tih stvari je posebna arheološka izložba koju Muzej priprema.


    "Bio sam na sastanku na odjeljenju za arheologiju. Pripremamo izložbu o predmetima koji su dosta poznati, a među njima imamo nešto - ono što literatura o njima poznaje - ali niko drugi na svijetu nema. Bićemo jedini u svijetu koji to imaju. Nema Zemaljski muzej (samo) jedan taj predmet, nego četiri. To je zanimljivo i na to trebamo trošiti život, na tim vrijednostima. Trebamo zaštititi te predmete i trebamo nabaviti vitrinu koja ima mikro klimu jer se radi o osjetljivim predmetima, a jedna (vitrina) bi koštala oko 20.000 eura. U svijetu bi se to lako riješilo, ali kome ja u BiH da tražim 100.000 eura da riješimo ovaj problem?", pitao se Sijarić.


    Podsjeća da postoje tačno definisane procedure odabira i izbora eksponata koji će se naći u zbirkama.


    "Zbirke su se obagaćivale na različite načine. U prvim godinama su se stvari donirale, a koje su bile vezane su za ono čime se bavimo. Sada se obilaze tereni, prikupljaju materijali i donose u Muzej. Bilo da se radi o predmetima, zapisima, sve se metodama analizira i danas imamo oko tri miliona uzoraka. To je veliki broj za mali broj ljudi jer se o njima treba brinuti i to je izazov", kaže Sijarić.


    Više gledajte u video prilogu.

    Možda će vam se svidjeti