ADVERTISEMENT

Marić kaže da Sindikat nikada ne može biti zadovoljan sa povećanjem plata i uvijek teži da ta povećanja budu maksimalistička kako bi na kraju bila realna. Na pitanje da li danas radnici rade "da bi živjeli ili preživjeli", odgovara:

"Mi već odavno preživljavamo. Bosna i Hercegovina je prema svim statističkim podacima na granici siromaštva. Ja zaista ne znam kako jedan čovjek sa 900 KM u Banjaluci može da živi, naročito ako nema svoj stan. Da li plaćaju kiriju ili vrtić za dijete - jednostavno, sa 900 KM ne možete ni preživjeti," kazao je Marić.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske uvela diferenciranu minimalnu platu. Podsjeća da su još 2022. godine sindikalci predložili uvođenje najnižih poreskih osnovica za svaku granu djelatnosti u Republici Srpskoj, kako bi se izbjegla siva ekonomija i isplata plata u kovertama.

"U sivoj zoni četiri milijarde KM"

"Na taj način ne samo što se nanosi šteta radniku u njegovom trećem životnom dobu već se na taj način ozbiljno šteti budžetu i fondovma. Prema našim istraživanjima, procjenjuje se da se otprilike četiri milijarde KM vrti u sivoj zoni, odnosno, kroz isplate plata u kovertama. Kada nas pitaju kako smo došli do toga? Pa pogledate izvršenje budžeta i vidite koliko su poslodavci uplatili dobiti u budžet. Ako su oni uplatili 400 miliona KM dobiti, a znamo da je deset odsto porez na dobit, onda dolazimo da toga da je njihova ostvarena dobit bila preko četiri milijarde i da se taj novac vrti kroz tu sivu zonu," pojasnio je Marić.

Namjera Sindikata uprave RS je pokretanje inicijative kojom bi se regulisala primanja, posebno u sektoru turizma i ugostiteljstva.

"I da kažemo: konobar ne može biti prijavljen ispod 1.300 KM. Može imati veću platu ali ispod toga ne može biti prijavljen dok kuhar ne bi mogao biti prijavljen ispod 1.500 KM jer vi ovako, kada pogledate, oni su svi prijavljeni na minimalac. Prema podacima Poreske uprave RS oko 140.000 radnika je radilo za minimalac. To je nezamislivo i blizu 50 odsto radne snage. Zato mislim da je Bosna i Hercegovina na granici siromaštva," smatra predsjednik Sindikata uprave RS.

"Vlada RS ima dvostruke aršine"

Kada je riječ o najnižoj plati, Marić ističe kako Vlada RS ima dvostruke aršine kada je u pitanju obračun i iskazivanje plate zaposlenih.

"Vlada RS je poslodavac za više od 60.000 radnika u oblasti zdravstva, policije, obrazovanja, pravosuđa i javne uprave, gdje je kroz Zakon o platama uredila da je sve primanje, tako da radnik jednostavno ne zna kolika je plata. Dakle, u tom primanju se nalaze i plata i topli obrok kao i jedna dvanaestina regresa, dok u realnom sektoru Vlada RS kontroliše da li je radniku isplaćen minimalni iznos plate 900 KM, 1.000 KM ili 1.300 KM u zavisnosti od stručne spreme, te da li je radniku isplaćena naknada, topli obrok i regres. Vlada kao poslodavac sve to ne primjenjuje i ima dvostruke aršine," tvrdi Marić.

Marić postavlja pitanje "ko može da kazni Vladu" zbog takvog ponašanja? Podsjeća da su sindikati prije dvije godine predali interpelaciju u Narodnu skupštinu Republike Srpske kao mehanizam koji bi koristili narodni poslanici, a koji ocjenjuju rad Vlade RS.

"Nije se pronašla odgovarajuća grupa poslanika da bi stala iza svih sindikata. Napominjem da je to predalo više od pet sindikata koji broje više od 30.000 radnika u Republici Srpskoj. Nisu imali sluha. Nedavno kada je bilo ovo povećanje od deset odsto, mogli ste čuti kroz poslaničke diskusije da treba vratiti topli obrok i regres. Pitao sam ih zašto nisu odgovorili na interpelaciju koju smo predali svim poslaničkim klubovima, da napokon to jednom uredimo na pravi način da Vlada RS ne može vršiti diskriminaciju prema svojim radnicima i imati drugačije aršine nego prema radnicima u realnom sektoru. Da li je ta plata dovoljna? Mislim da nije," ocijenio je Marić.

"Zloupotrebljen institut najniže plate"

Javnost, kaže, ne zna odakle uopšte pojam instituta najniže plate. Prema Evropskoj socijalnoj povelji i u Evropskoj uniji poslodavac radniku može isplatiti najnižu platu, ali u izrazitim slučajevima.

"A to su: kada dođe do egzistencijalnog ugrožavanja rada preduzeća, kada dođe do vanrednih okolnosti i nesreća kao što što su zemljotresi ili poplave, pa preduzeće ne može redovno da obavlja djelatnost i to može trajati maksimalno do šest mjeseci. Kod nas je institut najniže plate zloupotrebljen i postao reper za rad dok je u svim razvijenim zemljama jasno uređeno. I prema našem Zakonu o radu zna se tačno šta je plata" naveo je Marić.

Inženjera sve manje

Još 2021. godine Sindikat uprave RS učestvovao je u projektu koji je finansirala Evropska unija pod nazivom "Prava o radu - radna pravila", kada je ovaj Sindikat, kako kaže Marić, došao u posjed Izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda u kojem je naznačeno da će sa prostora Zapadnog Balkana otići preko 20 odsto radno sposobnog stanovništva do 2027. godine.

"Da prevedem, ako govorimo o nominalnom iznosu, to vam je oko dva i po do tri miliona radno sposobnih ljudi. Oni su tu podrazumijevali Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju. Znači, iz te četiri države bi trebalo da ode od dva i po do tri miliona radno sposobnog stanovništva koji će otići ka EU, a najviše ih odlazi u Njemačku. Šteta je što naši radnici nisu vrednovani i plaćeni na adekvatan način u BiH i što odlaze trbuhom za kruhom. Naravno, mi njih razumijemo jer odlaze za boljim položajem. To pravilo je nekada važilo za realni sektor. Odlazili su više radnici zanatskih djelatnosti: tesari, zidari, armirači i moleri, dok danas imamo sve više slučajeva i da javnu upravu masovno napuštaju," smatra on.

Marić ističe da prije svega odlaze informatičari dok ekonomisti i pravnici prelaze u realan sektor u BiH.

"Toga će biti sve više i više. Vi ne možete više naći nijednog kvalitetnog inženjera u javnom sektoru. To će vam se požaliti svaki gradonačelnik ili načelnik jer s tim zakonskim ograničenjima plata, oni u realnom sektoru zarađuju mnogo više, a u inostranstvu da ne govorim. Svi mi danas idemo za boljim uslovima," poručio je Marić.

Na pitanje koliku sindikati danas imaju moć i snagu u odnosu na neka prošla vremena, predsjednik Sindikata uprave RS kaže da se ugled sindikata decenijama unazad srozao, prije svega, zbog sindikalnih lidera koji su vodili te sindikate.

"Narodu je dosta velikih obećanja. Ona narodna kaže: gdje vam mnogo obećavaju, vi malu korpu ponesite, jer ljudi žele da se s riječi pređe na djela. Konkretne sindikalne akcije niste vidjeli. Da li ste vidjeli ijednog sindikalca u RS da kritikuje vlast osim mene i Sindikata uprave RS," rekao je on uz komentar da se takav sindikalac trenutno ne može naći na sindikalnoj mapi.

Šta je uzrok toga i da li je politika umiješala prste? Marić odgovara: "Naravno. Krenite od mikronivoa. Načelnik jedne opštine želi sve da drži pod kontrolom, od boračke organizacije, udruženja penzionera, sindikata, pa do udruženja lovaca. On je tu gospodar života i smrti," tvrdi Marić.

Projekat "Karijera i mama"

Sindikat uprave RS u saradnji sa Sindikatom državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH, Samostalnim sindikatom državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH, Organizacijom kreativnog okupljanja iz Beograda, Sindikalnim edukativnim centrom i Institutom za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu pokrenuo je projekat "Karijera i mama".

Marić navodi da projekat predstavlja važan korak ka unapređenju prava majki i stvaranju jednakih mogućnosti za žene u BiH. Kroz kombinaciju istraživanja, analiza i zastupanja, ovaj projekat teži da podrži žene u postizanju bolje ravnoteže između profesionalnih i porodičnih obaveza, čime će doprinijeti inkluzivnijem i pravednijem društvu.

"Sindikat uprave RS je prepoznao određene anomalije u društvu. Svojim autoritetom, svojom razgranatom mrežom i vidljivošću želi da promijeni određene stvari. Projekat "Karijera i mama" ima za cilj da se uspostavi balans između privatnog i poslovnog života kao i razbijanja određenih predrasuda koje postoje u društvu," zaključio je on.