Dok se svakodnevno govori o važnosti zaštite zdravlja i životne sredine, podaci pokazuju da zagađenje zraka u Tuzlanskom kantonu i dalje predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških izazova.
ADVERTISEMENT
Uzroci zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini su višestruki, a glavni faktori uključuju emisiju štetnih plinova iz termoelektrana koje koriste ugalj, saobraćaj, grijanje na čvrsta goriva, te nedostatak razvijenosti ekološke svijesti i izostanak ili neefikasnost zakonskih regulativa.
Da je zagađenje predstavljalo i ostalo veliki problem potvrđeno je i najnovijim Registrom emisija zagađujućih materija za 2023. godinu, koji je danas usvojila Vlada Tuzlanskog kantona.
Dugoročno izlaganje zagađenom zraku može ostaviti ogromne posljedice na zdravlje čovjeka.
Prema podacima iz Registra, glavni izvori zagađenja dolaze iz industrije, saobraćaja i individualnog grijanja, pri čemu zimski period ostaje najkritičniji. Industrijski sektori, posebno termoenergetska i hemijska postrojenja, bilježe povećanje aktivnosti, dok domaćinstva, kroz korištenje zastarjelih i neefikasnih ložišta, značajno doprinose rastu koncentracija štetnih čestica PM2.5 i PM10.
Sve izraženiji problem predstavlja i porast saobraćaja, koji dodatno pogoršava kvalitet zraka, naročito u gusto naseljenim urbanim područjima.
Trenutno stanje kvaliteta zraka prati se putem pet stacionarnih mjernih stanica, ali zbog njihove ograničene prostorne pokrivenosti, koristi se i matematičko modeliranje kako bi se dobila preciznija slika o stanju u drugim dijelovima kantona. Registar služi i kao osnova za GIS mapiranje emisija, što će omogućiti preciznije planiranje i kreiranje mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. U izvještaju se naglašava potreba za širenjem mreže za monitoring kvaliteta zraka, povećanjem energetske efikasnosti objekata i sistema grijanja, prijelazom na čišće energente kao i strožom kontrolom emisija iz velikih industrijskih postrojenja.
Cilj ovih mjera je postizanje sistemskog smanjenja zagađenja i zaštita zdravlja stanovništva, posebno najugroženijih kategorija poput djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.
Usvajanjem ovog Registra Vlada TK još jednom potvrđuje opredijeljenost ka rješavanju pitanja kvaliteta zraka, ali ostaje otvoreno pitanje koliko će konkretnih mjera biti provedeno u praksi i koliko će brzo građani osjetiti stvarne pomake.