ADVERTISEMENT

Međutim, arheološki je dokazano da je na području Sarajeva živjelo još u prahistoriji, ali je njegove gradske temelje postavio Isa-beg Ishaković u 15. vijeku, kada postaje prepoznatljiva urbana cjelina, čiji razvoj u kontinuitetu traje do danas.

Godine 1457., Isa-beg je podigao džamiju koju je poklonio sultanu Mehmedu II Fatihu, po kojem je dobila ime Careva, a potom i upravno središte dvor – saray, po kome je grad dobio ime. Saraj je uništen još u vrijeme Osmanskog carstva, a na njegovom mjestu podignuti su vojni logor i kasarna. Historijski izvori lociraju Saraj na mjesto gdje se danas nalazi zgrada Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića

I Careva džamija i Saraj nastali su prije 1462. godine, kada je napisana Vakufnama Isa-bega Ishakovića o izgradnji njegovih zadužbina, najstariji izvor za proučavanje Sarajeva, u kojoj su pobrojani objekti koji će biti podignuti, kao i način na koji će oni biti održavani. Vakufnamom je Isa-beg prije 563 godine formirao osnove budućeg šehera, glavnog grada Bosanskog sandžaka, kasnije ejaleta, a danas države Bosne i Hercegovine.

Sarajevo je u svojoj historiji trpjelo mnoge nedaće. Jedna od najvećih je pohod Eugena Savojskog, koji je krajem 17. vijeka opljačkao i do temelja spalio Sarajevo koje je tada bilo jedan od najvećih gradova na Balkanu.

Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1904. godine, sarajevski orijentalni štih susreo se s evropskim. Austrougari su industrijalizirali Sarajevo, uveli nove stvari u grad, pa je Sarajevo postalo prvi evropski grad s tramvajem. Gradile su se škole i kulturne institucije. U to vrijeme sagrađen je i Zemaljski muzej.

Svjetski ratovi

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Sarajevo nije pretrpjelo značajnija razaranja. Arhitektonska slika grada ostala je gotovo nepromijenjena, industrija je nazadovala, društvena nezadovoljstva radnika rasla, tako da se može reći da je Sarajevo kao grad između dva svjetska rata uglavnom stagniralo i nazadovalo.

Od prvog dana Drugog svjetskog rata, 6. aprila 1941., kralj, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske, vlada i njene razne institucije, te dio diplomatskog kora, povlačili su se i u općoj pometnji i panici bježali iz Beograda prema Sarajevu. Tako se tih aprilskih dana u gradu i njegovoj okolini stekao, u bjekstvu i iščekivanju evakuacije, šarolik svijet vezan uz politički i diplomatski establišment Kraljevine Jugoslavije. Iz Sarajeva su se kralj i vlada povukli prema Nikšiću, odakle su već 16. aprila 1941. odletjeli u Atinu i dalje na Bliski istok pod britansku zaštitu. Dva dana kasnije Jugoslovenska kraljevska vojska je kapitulirala. Sarajevo se našlo u sastavu Nezavisne Države Hrvatske, a faktički pod njemačkom okupacijom. U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote.

Godišnjica smrti Vladimira Perića - Valtera

Danas, 6. aprila, je godišnjica smrti Vladimira Perića - Valtera, odvažnog obavještajca i vođe sarajevskog ilegalnog pokreta.

Rođen je u Prijepolju, u Srbiji. Poslije završene osnovne škole, upisao se u Trgovačku akademiju. Zbog lošeg materijalnog stanja, bio je prisiljen da se sam izdržava i školuje. Nakon završene Trgovačke akademije, odlazi u Beograd na Visoku ekonomsko-komercijalnu školu. U vrijeme kada je bio na službi u Hipotekarnoj banci u Sarajevu, od 1940. godine postao je član Mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Sarajevo. Prije toga je aktivno učestvovao i radio u naprednom radničkom pokretu.

Kada su sile Osovine okupirale Jugoslaviju, Valter je nastavio ilegalno da radi u Sarajevu, da bi ubrzo stupio u Majevički NOP odred, čiji je komandant postao krajem 1942. godine. Zatim je otišao u Zenički NOP odred, koji se u početku pročuo po mnogim uspješnim akcijama. Valter je bio i komandant udarnog bataljona u Šestoj istočno-bosanskoj brigadi.

Početkom 1943. godine, upućen je na ilegalni rad u Tuzlu. U ovom gradu, i pored izuzetno teških uslova rada, uspješno je izvršavao sve zadatke.

U ljeto 1943. godine, rukovodstvo NOP Jugoslavije je uputilo Valtera na ilegalni rad u Sarajevo. Tamo je postao sekretar Mjesnog komiteta Partije. Kao iskusan borac i dobar poznavalac prilika u ovom gradu, učinio je mnogo da oživi ilegalni pokret. Davao je značajnu pomoć partizanskim jedinicama koje su djelovale u okolini Sarajeva. Organizirao je mrežu partizanske obavještajne službe. U nekoliko navrata, Specijalna policija pokušavala je da otkrije i uništi i legalne punktove i sarajevsku organizaciju u cijelini. To joj, osim rijetkih slučajeva, nije polazilo za rukom.

Valter je još za života postao legenda, kao jedan od najiskusnijih i najhrabrijih obavještajaca narodnooslobodilačkog rata. Hrabar, veoma inteligentan, pronicljiv i sposoban borac, svaki put je nadmudrivao neprijatelja. Nekoliko puta je po specijalnim zadacima odlazio na slobodnu teritoriju i u Vrhovni štab NOVJ.

Gotovo do kraja rata, do 6. aprila 1945. godine, stajao je na čelu svih akcija ilegalne organizacije u Sarajevu. Poginuo je u završnim borbama za oslobođenje grada.

Valter je s grupom boraca čuvao električnu centralu koju su ustaše htjele da unište prilikom povlačenja. U ovim borbama, minobacačka granata prekinula je životni put Vladimira Perića. Ostala je legenda o neustrašivom i odvažnom obavještajcu Valteru.

Čestitka gradonačelnika

Gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, danas uputio je čestitku svim sugrađankama i sugrađanima povodom 6. aprila - Dana grada.

Ističe da na ovaj historijski i jedan od najvažnijih datuma glavnog bosanskohercegovačkog grada, "slavimo njegovu snagu i ljepotu".

"Ovo je grad gdje se Istok i Zapad ne samo susreću, već zajedno koračaju naprijed. Sarajevo je mjesto susreta kultura, ideja i ljudi dobre volje", poručio je Puharić.

Na ovaj dan se, kazao je, posebno sjećamo onih koji su branili Sarajevo.

"Njihova hrabrost je temelj na kojem gradimo bolje sutra", kazao je gradonačelnik u svojoj čestitki.

Puharić poručuje da nas naša prošlost uči hrabrosti, ali i da naša budućnost traži viziju:

"Sarajevo nije samo grad historije – ono je grad budućnosti, inovacija i mladih koji vjeruju u njega. Želimo Sarajevo kao moderan, održiv i inkluzivan europski grad. Grad koji čuva svoju dušu, ali gradi nove prilike za svakog građanina."

"Sarajevo je više od grada – ono je ideja. Ideja slobode, otpora i zajedništva. Svim Sarajlijama, i onima koji ga vole, sretan Dan grada Sarajeva", naveo je na kraju čestitke gradonačelnik Puharić.