ADVERTISEMENT

To znači da su građani BiH svojim odgovrima na anketna pitanja pokazali da spadaju u sretne narode.

Izvještaj se oslanja na podatke Gallupove svjetske ankete ljudi iz više od 140 zemalja. Zemlje su rangirane po sreći na temelju prosječnih životnih procjena tokom tri prethodne godine, u ovom slučaju od 2022. do 2024. godine. Izvještaj je rezultat partnerstva Gallupa, Oxford Wellbeing Research Centrea, UN-ove mreže rješenja za održivi razvoj i uredničkog odbora.

Države regiona

Kad je riječ o državama u regionu, najgore pozicionirana zemlja u regiji je Albanija, na 89. mjestu, a slijedi je Sjeverna Makedonija na 86. poziciji. Zanimljivo, BiH je "iza sebe" ostavila Hrvatsku (72.) i Crnu Goru (71.), ail su prema izvještaju ljudi sretniji na Kosovu* (29.) i Srbiji (31.).

U anketi se od svakog sudionika traži da ocijeni svoj život u cjelini, a rangiranje se temelji na tim procjenama života. Izvještaj zatim razmatra šest ključnih varijabli koje pomažu u objašnjenju životnih procjena: BDP po glavi stanovnika, socijalnu podršku, zdrav životni vijek, slobodu, velikodušnost i percepciju korupcije.

Kad je riječ o sreći, nordijske zemlje očito mnogo toga rade kako treba. Osmu godinu zaredom Finska je najsretnija zemlja na svijetu, a susjedi su odmah iza nje.

“Nordijske zemlje poput Finske i dalje imaju koristi od univerzalno dostupnih i visokokvalitetnih zdravstvenih, obrazovnih i sistema socijalne podrške. Nejednakost blagostanja također je niska”, rekla je Ilana Ron-Levey, direktorica Gallupa.

Finska, Danska, Island i Švedska

Finska, Danska, Island i Švedska – prve četiri – ostaju u istom redoslijedu kao i 2024. godine. A Norveška je ponovno broj 7.

Dok su sistemi socijalne podrške koji brinu o dobrobiti stanovnika važni za Finsku na prvom mjestu, ljudi također igraju važnu ulogu, prema Helliwellu.

“Socijalna država ne pronalazi izgubljene novčanike i ne vraća ih vlasnicima”, rekao je Helliwell, pozivajući se na podatke koji pokazuju da su nordijske nacije među prvim mjestima po očekivanom i stvarnom vraćanju izgubljenih novčanika. “To su pojedinci kojima je stalo do ljudi s kojima žive”.

Drugi faktori vjerovatno također pridonose dobrom učinku Finske. Helliwell je rekao da neki finski stručnjaci ukazuju na jedinstvo i povjerenje proizašlo iz Zimskog rata 1939.-40., također poznatog kao Rusko-finski rat.

“Nisu pobijedili u tom ratu, ali ono što su učinili je da su se udružili i shvatili da čak i protiv nadmoćne moći mogu učiniti nevjerojatno dobro… Ponekad vas izazov postavljen izvana može spojiti”, naglasio je.

Manje materijalistički način razmišljanja također bi mogao ići u korist Finske, rekao je Helliwell.

Afganistan ponovno posljednji

Dvije latinoameričke zemlje — Kostarika na 6. mjestu i Meksiko na 10. mjestu — obje ulaze u prvih 10 po prvi put u izvještaju za 2025. godinu.

Stanovnici obiju zemalja imaju “jake društvene mreže i jake percepcije o smjeru svoje ekonomije i povjerenje u vođe i institucije”.

Nizozemska (br. 5), Izrael (br. 8) i Luksemburg (br. 9) popunjavaju prvih 10.

Afganistan (br. 147) ponovno je posljednji na listi. Sijera Leone (br. 146), Libanon (br. 145), Malavi (br. 144) i Zimbabve (br. 143) čine ostatak donjih pet po sreći.

Ovdje možete pročitati cijeli izvještaj.

(*Bosna i Hercegovina zvanično nije priznala nezavisnost Kosova)