Kakav je položaj žena danas, te da li učestali slučajevi femicida ukazuju da iako su se žene godinama borile i izborile za svoja prava, stanje nije dobro? Za Međunarodni dan žena svake godine čujemo alarmantne podatke o broju slučajeva nasilja, baš kao i pozive na reakciju. Osmi mart mora biti svaki dan u godini, poručuju aktivistice.
ADVERTISEMENT
Zvanični podaci o broju femicida u Bosni i Hercegovini, institucionalno ne postoje. Brojna udruženja, ove podatke prikupljaju iz medija. Femicid se odnosi na porodično-partnerske odnose jer svako ubistvo žene nije femicid.
Tokom prošle godine u BiH od strane partnera ubijeno je 12 žena, podaci su Fondacije "Udružene žene" iz Banjaluke. Ova ubistva okarakterisna su kao femicid.
"Od 01.01. do 31.12.2024.godine, zaprimiljena su 491 prijava za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici," podaci su Okružnog javnog tužilatva Banjaluka.
Od navedenog broja muškarci su prijavljeni u 466 slučajeva, a 52 prijave se odnose na žene.
"Za isti vremenski period podignute su 103 optužnice, u 224 predmeta donesena je naredba o obustavi istrage, a u 83 predmeta donesena je naredba o nesprovođenju istrage. U pet predmeta tužilaštvo je predložilo nadležnim sudovima određivanje mjere pritvora protiv počinilaca krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici," navode iz ovog Tužilaštva.
Fotografije ubijenih žena od strane svog partnera tokom 2024. godine (Izvor: Facebook)
Smanjen broj prijava, ali povećan broj žena koje traže pomoć
Prema podacima Fondacije "Udružene žene" a koje su dobili iz Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru, tokom prošle godine, zaprimljena su 154 izvještaja o krivičnim djelima nasilja u porodici. Podignute su 33 optužnice u ovoj regiji.
"Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova RS govore da je tokom prošle godine smanjen broj prijava za krivična djela nasilje u porodici, ali što se tiče Fondacije, bilježimo porast žena koje se obraćaju za pomoć i podršku. Žene su više informisane i znaju da postoje servisi i obraćaju se za pomoć. One se najčešće obraćaju u dvije situacije. Jedna, kada su već isrcpile sve mehanizme u lokalnoj zajednici, prijavljivale su nasilje i nisu dobijale zaštitu i pomoć kakvu su one očekivale, tada se obraćaju nama. Druga, kada još uvijek nisu ni prijavile nasilje, nisu ni sigurne da li žele da ga prijave i šta ta prijava znači," kazala je za Euronews BiH Gorica Ivić direktorka Fondacije "Udružene žene" Banjaluka.
Iz ovog Udruženja navode kako su proveli analalizu u vezi sa djecom koja su žrtve nasilja u porodici.
"Prema podacima Ministarstva porodice, omladine i sporta RS u periodu od 2020. godine do kraja prvog polugodišta 2024. godine u sistemu socijalne zaštite RS registrovano je ukupno 2.639 djece žrtava nasilja u porodici uključujući direktno izloženo nasilje i oni koji su bili svjedoci nasilja," ističe Ivićeva.
Gorica Ivić direktorka Fondacije "Udružene žene" Banjaluka (Izvor: "Udružene žene"/Facebook)
U istom periodu u Sigurnoj kući smještene su bile 72 žene i 94 djeteta.
"Ova djeca su često u pratnji sa majkama zbog toga je veći broj zato što u prosjeku dođe jedna žena sa dvoje djece, ali isto tako imamo i djecu koja su bez roditeljske pratnje ili koja su npr. žrtve incesta. Kada govorimo o razmjerama nasilja u porodici i uticaju, onda vidimo koliko to utiče na žene i djecu, pa samim tim i na cijelu društvenu zajednicu," kazali su iz Fondacije.
Život bez nasilja započelo 75 odsto žena
U Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci trenutno je smješteno devet osoba.
"Sa pojavom brutalnih oblika nasilja i sa povećanjem broja femicida u trajanju od 14 mjeseci imali smo u potpunosti ispunjene smještajne kapacitete. Sve to govori o tome da se opreznije donose odluke kada je u pitanju procjena rizika, gdje se procjenjuje da je dobro rješenje zbrinjavanje u sigurne kuće, kako bi tamo žrtve bile zaštićene i dobijale odgovarajuću stručnu pomoć i podršku. Bilježi se stalni porast prijava nasilja i žena koje traže određenu vrstu pravne i psihološke podrške," kazala je za Euronews BiH Amela Bašić menadžerica Sigurne kuće.
Tokom 2024. godine, 40 osoba je, kaže, koristilo usluge i podršku.
"Značajno je da su 32 osobe napustile Sigurnu kuću i nastavile samostalan život bez nasilja. Naša statistika koja se vodi od našeg samog početka rada 2007. godine, govori u prilog tome da je 75 odsto od ukupnog broja žena započelo samostalan život bez nasilja. One su prekinule život u nasilnoj zajednici, izgradile svoje kapacitete, ojačale i započele samostalan život kroz program zapošljavanja i pronalazak stambenog prostora," navodi Bašićeva.
Amela Bašić menadžerica Sigurne kuće (Izvor:Unitedwomenbl/Instagram)
Ističe kako su uputili poziv na adrese 72 kompanije, kako bi se tokom ove godine zaposlila najmanje jedna žena koja je preživjela nasilje u porodici.
"Imamo 12 poslodavaca sa kojima sarađujemo i koji su spremni da zaposle naše korisnice. Poslovi variraju u zavisnosti od kapaciteta sa kojima raspolaže sama korisnica do stručne spreme koju posjeduje i u skladu s tim pronalaze poslove," pojasnila menadžerica Sigurne kuće.
Koliko je zaštita žrtava nasilja adekvatna?
Krajem 2023. objavljen je Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS u kojem se po prvi put u Bosni i Hercegovini spominje pojam femicid kao najteži oblik i posljedica nasilja prema ženama.
"Prvenstveno je potrebno da se jasnije, preciznije i efikasnije reguliše izricanje hitnih zaštitnih mjera. Te mjere ne budu hitno izrečene onako kako bi trebalo. One bi treablo da se izriču u roko od 24 časa, tako da bi bilo dobro da se ove procedure riješe kroz zakon. To je ono što je koninuiran problem uzimajući u obir što to kroz zakon nije precizirano. Oni su išli kroz prekršajni postupak, a to pravosudnoj zajednici stvara određne pravne dileme. Imamo jako različitu sudsku praksu," upozoravaju iz ove Fondacije.
Navode da pored usvajanja zakona neophodna je i sistemska obuka kako bi svi u lancu zaštite bili upoznati sa njim, kako bi ga znali dosljedno primjenjivati dok je potrebno izdvojiti i sredstva za primjenu samog zakona.
Žene više ohrabrene
Sigurna kuća u Sarajevu tokom prošle godine zabilježila je povećanje od 28 odsto smještaja korisnika u odnosu na godinu ranije, što je, kako su ocijenili, ogroman broj. Međutim, ukazuju da nije došlo do povećanog broja slučajeva nasilja već do povećanog broja prijava nasilja jer su žene slobodnije i ohrabrene.
"Karakteristično je da su se žene zadržavale kraći vremenski period. Oko 70 odsto njih, boravilo je do mjesec dana, dok je ranije taj period bio do tri mjeseca. Sada se taj broj smanjio jer je se sudska praksa promijenila nakon femicida koji su se dešavali u BiH. Došlo je do povećanja prijavljenih slučajeva nasilja ali povećan broj pratimo i putem SOS telefona, gdje se iz godine u godinu blago povećava broj poziva. Sve to upućuje nas da sav naš trud kao i zalaganje cijelog društva ima smisla jer pričajući o nasilju i podižući svijest građana, rezultat je da su žene slobodnije, upućenije kao i da imaju povjerenje u institucije, zbog toga prijavljuju nasilje," kazali su za Euronews BiH iz Sigurne kuće.
Fondacija lokalne demokratije ima kapacitet za 35 korisnica. Unutar Sigurne kuće postoje dva skloništa za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja.
"Tu nam je kapacitet za deset žena i 15 djece dok je drugo sklonište za mlade djevojčice, donje granice 12 godina, koje su žrtve incesta, seksualnog nasilja, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja," pojasnili su iz ove Sigurne kuće.
"Nikada nismo bili prazni nijednu noć"
Kapaciteti su, dodaju, uglavnom ispunjeni između 60 i 70 odsto.
"Naravno da ima perioda kada smo ispunjeni 100 odsto. Trenutno je smješteno 20 žena. Velika je fluktuacija, stalno bilježimo promjene u brojnom stanju ali činjenica je da nikada nije postojao dan tokom 25 godina našeg postojanja u kojem nismo imali korisnice. Nikada nismo bili prazni, niti jednu noć," pojasnili su iz Sigurne kuće u Sarajevu.
Prema Zakonu o zaštiti od nasilja, žene u sigurnim kućama mogu provesti do šest mjeseci.
"Ali u izuzetnim slučajevima mogu biti i duže ukoliko je to procjena organa starateljstva, odnosno, Centra za socijalni rad i stručnog tima. Na neki način jeste ogranično ali to u praksi ne stvara nikakve teškoće ukoliko se procijeni da je to mali period. Postoje kompleksni slučajevi gdje žene neamju nikavu podršku, srodnike, nezaposlene su, nemaju radno iskustvo i pri tome imaju dvoje do troje djece. Za takve žene izlazna strategija traži mnogo vremena kako bi se osnažila, osamostalila i pronašla adekvatan posao i ostavrila primnaja. To se ne može stići za šest mjeseci," ukazali su iz Fondacije lokalne demokratije.
U praksi, kažu, imali su slučajeva žena koje su boravile i više od šest mjeseci.
Zašto žene ne prijavljuju nasilje?
U Sigurnoj kući Fondacije "Lara" u Bijeljini, trenutno boravi 14 žena dok je smještajni kapacitet predviđen za 22 korisnice.
"Od početka godine imali smo 16 korisnica. Tokom prva dva mjeseca putem SOS telefona, zabilježili smo 102 poziva," podaci su Fondacije.
Šta žene sprečava da prijave nasilje i koliko društvo uopšte prepoznaje nasilje, za Euronews BiH govorila je Nataša Kurtuma, voditeljica kancelarije Fondacije "Lara" iz Bijeljine. Kao osnovne razloge izdvaja osudu okoline i ekonomsku nezavisnost.
"Većina njih ne radi, nema imovinu, često porodica ne želi da pruži podršku da žena može da ode kod člana svoje porodice i da na taj način napusti nasilnu zajednicu. Sve je to sprečava da se odluči i prijavi nasilje. Čak se dešava da one žene koje prijave nasilje, a koje budu izmještene iz nasilne zajednice i privremeno budu smještene u sigurnu kuću, postavlja se pitanje, zašto se vraćaju nasilnicima? Odgovor je kao i prethoni, zato što nisu ekonomski nezavinse i nemaju drugog izlaza," kazala je Kurtuma.
Nataša Kurtuma, voditeljica kancelarije Fondacije "Lara" iz Bijeljine (Izvor: Utupljena fotografija)
Tokom boravka u Sigurnoj kući, kažu, kako rade na ekonomskom osnaživanju žena zajedno sa nadležnim Centrom za socijalni rad kao i lkolanom zajednicom iz koje žertva dolazi, trude se da osmisle izlaznu strategiju.
"Ako nema završenu školu, da žena završi ubrzani kurs ili završi školu da kako bi stekla zvanje i lakše stekla posao. Dok je kod nas žena smještena, vršimo razgovore sa poslodavcem, kako bismo im pronašli zaposlenje," pojansila je ona.
Iz Fonadacije "Lara" ističu kako su imali slučajeva žena koje su počele da rade tokom boravka u Sigurnoj kući dok su druge zaposlenje pronalazile i nakon boravka.
"Postoji opcija da dodjeljujemo neke manje grantove za pokretanje samostalnih malih biznisa. Pomažemo im da napišu projektnu aplikaciju, da to osmisle kako bi dobile sredstva za nabavku određene opreme, koja im je neophodna kako bi se osamostalile i postale ekonomski nezavisne," navela je Kurtuma.
Kao pozitivno ističe Odluku o proširenim pravima u oblasti socijalne zaštite Grada Bijeljina, koja prepoznaje žene žrtve nasilja u porodici.
"Mi smo tražili da se uvrsti da žene žrtve nasilja u porodici koje ispunjavaju određene uslove dobiju privremenu novčanu pomoć kroz određeni period, recimo šest mjeseci, kao i da njihova djeca imaju besplatan boravak u vrtićima. Često je problem da žene imaju dvoje ili troje djece, pa čak ako bi i pronašla zaposlenje dok pokrije troškove boravka djece u vrtiću ili produženom boravku, nema od čega da živi. To dodatno predstavlja problem. Tu inicijativu poslali smo početkom prošle godine, ona je u razmatranju i još uvijek nije usvojena," riječi su Kurtume.
Nasilje se ne prepoznaje u manjim sredinama
U manjim sredinama nasilje se ne prepoznaje, smatra ona i dodaje kako i dalje društvo reaguje na fizičko nasilje, a koje je, kako ocjenjuje, eskalacija nasilja koje se dešava duži vremenski period. Podsjeća kako postoje različite vrste nasilja od psihičkog, fizičkog, seksualnog do ekonomskog nasilja.
"Zabluda u našem društvu je da seksualno nasilje ne može biti unutar bračne zajednice, zato što se ono definiše kao da ona nije dovoljno dugo pružala otpor, što nije tačno. Seksualno nasilje je svaki seksulani čin bez pristanka te osobe. Svako ne i sve ono preko tog ne predstavlja seksualno nasilje. Tako da ako suprug primora suprugu na seksualni odnos a ona to ne želi, to se ubraja u seksualno nasilje bez obzira što su u bračnoj zajednici," zaključila je Kurtuma.