ADVERTISEMENT

Čokolada je proizovod koji je najviše poskupio unazad godinu dana na području Republike Srpske i to za 50 odsto. Ovaj proizvod prvi je na spisku od pet namirnica koje su najviše poskupjele, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Slijedi kafa za 27,9 odsto, kakao 23,2 odsto, suncokretovo ulje 22 odsto dok je na petom mjestu, maslinovo ulje 21,9 odsto.

Poredeći cijene iz decembra 2024. i decembra 2023. godine u Republici Srpskoj najviše je pojeftinio krompir za 27 odsto, zatim krastavac 14,9 odsto, šećer 13,9 odsto, lisnato povrće 12,3 odsto kao i pileće meso koje je pojeftinilo 7,6 odsto.

Kada je riječ o taksi prevozu, uzimajući u obzir period u posljednjih deset godina, primjera radi, prosječna cijena ove usluge 2014. godine, iznosila je 1,34 KM dok je 2024.godine iznosila 1,83 KM.

Poskupljenja su se odrazila i na zanatski sektor. U razgovoru sa jednom od banjalučkih frizerki, pojasnila je da je za žensko šišanje i feniranje kose srednje dužine, potrebno izdvojiti 60 KM u prosjeku, dok je za muško šišanje potrebno odvojiti između deset i 15 KM, s tim dase cijene ovih usluga razlikuju od salona do salona.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prije deceniju prosječna cijena feniranja iznosila je 10,74 KM, dok je u decembru prošle godina, ova usluga bila 15,75 KM.

Za sindikalnu potrošačku korpu u RS potrebno je 2.666 KM

Prema posljednjim podacima, sindikalna potrošačka korpa za mjesec decembar 2024. godine iznosila 2.666,22 KM, a koju prosječna neto plata pokriva sa 53,93 odsto, podaci su Saveza sindikata RS. U novembru je sindikalna potrošačka korpa iznosila 2650,82 KM.

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u decembru prošle godine iznosila je 1.438 KM i veća je za 18 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u novembru iste godine.

Iz Saveza sindikata RS navode kako su ukupne potrošačke cijene u decembru 2024. godine u odnosu na novembar iste godine veće su za 0,5 odsto.

Prema namjeni potrošnje cijene hrane i bezalkoholnih pića veće su za 0,9 odsto, dok su 0,6 odsto veće cijene alkoholnih pića i duvana.

Za 0,2 odsto građani više moraju izdvojiti za troškove stanovanja, vode, električne energije i dr. energenta. Rast se bilježi i u oblasti zdravstva za 0,5 odsto kao i u oblasti prevoza za 0,7 odsto.

Troškovi u oblasti komunikacija i obrazovanja, ostali su nepromijenjeni. Prema podacima Saveza sindikata RS, jedino cijene obuće i odjeće su niže za 2,2 odsto.

"Drastičan rast troškova električne energije, poskupljuju i druge komunalije"

Da li i kako građani mogu izaći na kraj s poskupljenjima, za Euronews BiH govorila je Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača "DON" iz Prijedora, koja ističe kako se od 2020. godine bilježi kontinuirani rast cijena.

Trenutna situacija u vezi sa poskupljenjima je, kako kaže, zdravorazumski prevazišla mogućnosti građana, posebno onih sa najnižim primanjima, uključujući brojne invalide rada, građane sa socijalnim primanjima kao i brojne porodice koje se izdržavaju od dječijeg dodatka uz minimalnu platu. Prema riječima Marićeve: "mi smo mnogo siromašno i vrlo staro društvo."

"Mi pored ovih proizvoda koje kupujemo svakodnevno u trgovinama, u januaru mjesecu imamo drastičan porast troškova električne energije. Već je najavljeno poskupljenje vode, a u najavi je i poskupljenje odvoda otpada. Podignuti su nameti malim privrednicima. Jednostavno, ovo više nije priča o cijenama, sve su ovo faktori koji utiču na to da su cijene ovako visoke. Ne braneći apsolutno nijednu od institucija koje bi trebalo da donesu mjere da bi se pokazala, pa barem volja da se razmišlja o smanjenju cijena. Da li ćemo se mi baviti statistikama, a ništa nećemo konkretno preduzimati, to je nešto što ćemo u budućnosti očigledno gledati", kazala je Marićeva.

Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača "DON" iz Prijedora (Izvor: Ustupljena fotografija)

"Bićemo dužnici komunalnim preduzećima, kako bismo preživjeli"

Posljednjih dana kaže, svjedoči, kako je u medijima prisutno sve drugo osim priča o poskupljenjima, plašeći se da će građani početi bojkotovati cijene kao u Hrvatskoj.

"Ovdje svaki taj pokušaj se politički guši, tako da mi imamo drastično poskupljenje cijena i sve što statistike izbace to je više diskutabilno. Svi se oni brane da nema inflacije, a veliki broj proizvoda je i dalje u šrinkflaciji, tako da imamo pakovanja od 375 ili 907 grama kafe. Nađite mi u svijetu gdje može biti takvo pakovanje. To je nešto što se na našem tržištu dešava i na šta niko ne obraća pažnju. Ovim primjerom moram da ukažem koliko je važno pričati o ovome svakodnevno. Građani ovo u dogledno vrijeme, zaista, neće moći podnijeti ili ćemo biti dužnici javnim komunalnim preduzećima, kako bismo mogli preživjeti," ističe izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača "DON".

Ako je kilogram brašna u maloprodaji 1,5 KM, Marićeva se pita, kako onda može jedna vekna hljeba od 150 grama iznositi 2,5 KM?

"Da li zaista smatraju da mi ne znamo kako se to mijesi hljeb ili da ne poznajemo računicu šta se od jednog kilograma može napraviti. Ovdje je prevelik lobi svih mlinara. Mi nemamo Konkurencijsko vijeće, koje bi trebalo da reaguje na sve ovo. Njegova uloga je da zabrani ovu vrstu dogovora kako bi se omogućilo građanima da imaju pravo na izbor. Ovdje samo imamo pravo na izbor zato što imamo pet trgovačkih centara i desetine hiljada artikala, pa Bože moj, tražite proizvod koji je jeftiniji," navodi Marićeva.

Ističe kako mlinari ujedinjeno izađu i saopšte kako će poskupiti brašno jer je na svjetskom tržištu poskupila pšenica, a koja, zapravo, uopšte nije poskupila, ali kako navodi, taj podatak građani ne znaju.

"Mi ovdje imamo dogovore. Konkurencijsko vijeće ne radi ništa, naše vlade ne rade ništa kako bi se pomoglo ljudima i da se ograniče marže i uvoz, da počnemo pričati o proizvodnji, a potrošačka korpa odavno nam iznosi preko 3.000 KM. Ono što mi uvijek kažemo, sit gladnom ne vjeruje. Sad se dovodimo na rub propasti, jer naši političari uopšte ne pričaju o ovome, nego imamo borbu za njihove fotelje. Ne rade ništa što bi bilo krucijalno za naše građane, da bi se stalo u kraj svemu ovome. Samo dovlačimo trgovačke lance u zemlju, a ne proizvodne pogone i kako onda preživjeti," zaključila je Marićeva.

Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH 3.149 KM

U Federaciji BiH sindikalna potrošačka korpa u januaru ove godine, iznosila je 3.149,80 KM, podatak je Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,48 odsto, dok je minimalna plata pokriva 31,75 odsto. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec novembar prošle godine, iznosila je 1.401 KM.

"Plata od 1.000 KM ne može iznijeti hranu na sto, potrošačka korpa iznosi 3.700 KM"

Kada je riječ o mogućnostima građana i pokrivenosti sindikalne potrošačke korpe u BiH, situacija nije optimistična ali je jasna, riječi su Marina Bage predsjednika Udruženja za unapređenje kvalitete življenja "Futura".

"Prosječna plata je oko 1.400 KM. Potrošačka korpa za jednu porodicu u kojoj je jedno dijete srednja a drugo osnovna škola iznosi 3.150 KM. Međutim, to je prosječna dok ona u Mostaru, Sarajevu i Banjaluci iznosi oko 3.700 KM bez kirije i bez kredita. Dvije prosječne plate u jednoj porodici koje bi trebale biti opuštajuća varijanta u većini normalnih zemalja u svijetu, kod nas to nije dovoljno da se pokrije iznos potrošačke korpe. Dakle, to je ekonomski gledano, jako, jako, loše. Govorimo o minimalnoj plati koja je ekonomska kategorija. Plata od 1.000 KM ne može iznijeti ni hranu na sto," rekao je Bago.

Marin Bago predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja "Futura" (Izvor: Facebook)

"Jedna osoba radi samo za hranu, građani u poziciji robova"

On navodi da je minimalni iznos za hranu za jednu četvoročlanu porodicu iznosi oko 1.400 KM. To govori, kako kaže, da jedna osoba s prosječnom platu, u suštini radi samo za hranu.

"To nas jednostavno stavlja u poziciju roba jer robovi i kmetovi su radili za hranu. To je loša stvar. Primjera radi, 30 odsto njemačke prosječne plate donosi hranu na sto. Dakle, Bosna i Hercegovina je jedna zemlja sa nepovoljnim pokazateljima. Međutim, to su sve posljedice, a uzroci su brojni poput ogromnih davanja doprinosa na platu koji su najveći u Evropi. U Federaciji BiH preko 50 odsto zaposlenih radi u javnom sektoru, što je neodrživo. To direktno sprečava razvoj privrede i preduzetništva i sami sebi kopamo grob. Jasna je svima pozicija BiH kada govorimo o korupciji, uz činjenicu da je jedino Bjelorusija u Evropi gora od nas. To su sve uzroci koji galopom izazivaju rast cijena", smatra Bago.

Podsjeća na činjenicu da BiH uvozi 80 odsto hrane koju građani kupuju dok broji samo 16 odsto visokoobrazovanih građana.

"To su sve uzroci, a posljedice živimo. Nema čarobnog štapića ali ni reforme porezne politike, javne uprave, pravosuđa, niti obrazovanja," zaključio je Bago.