Zarobljeno pravosuđe, netransparentnost, zloupotreba javnih resursa, odustvo vladavine prava oslikava stvarnu poziciju Bosne i Hercegovine, zemlje koja godinama tapka u mjestu bez volje nadležnih da se izbore sa visokom korupcijom. Nacrti brojnih zakona godinama čekaju na usvajanje, povjerenje javnosti je izgubljeno dok je korpucija sveprisutna. BiH i dalje nosi etiketu najgore po stanju korupcije u regiji zapadnog Balkana.
ADVERTISEMENT
Set mjera koji bi trebalo provesti prepoznat je kroz izvještaje Transparency International BiH i drugih organizacija koje se bave istraživanjem korupcije ali i kroz izvještaje Svjetske banke, MMF-a, Evropske komisije odnosno, kroz poznatih 14 prioriteta, a koje bi BiH trebalo da ispuni.
Jedan od tih prioriteta odnosi se na efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije kao i set zakona koje je potrebno usvojiti. O svemu ovome, za Euronews BiH govorio je Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću Transparency International BiH.
Porazni rezultati u borbi protiv visoke korupcije
Zakon o sukobu interesa na svim nivoima, Zakon o zaštiti zviždača, Zakon o javnim nabavkama uz neophodnu reformu javne uprave i javnih preduzeća - neophodno je nužno i bez odlaganja usvojiti, smatra Traljić kako bi, kako kaže, došlo do smanjenja političkog uticaja.
"Pored sistemske reforme pravosuđa koju treba provesti, treba imati opipljive rezultate u pogledu borbe protiv korupcije u smislu broja istraga, broja optužnica i broja presuda. Posebno je naglasak na visokoj korupciji gdje imamo porazne rezultate. Na sve to su uticali su i negativni trendovi u oblasti izbora. Bosna i Hercegovina stagnira po pitanju fer i poštenih izbora. Posljednjih nekoliko izbornih ciklusa obilježile su brojne optužbe i brojni dokazi za prevare koji nisu ni procesuirani niti istraženi. Sve to zajedno je uticalo na loše pozicioniranje BiH. Brojni problemi vidljivi su u oblasti koncesija, gdje vidimo stvarne posljedice. Primjer je tragedija u Jablanici ili brojni drugi slučajevi kada građani izlaze na proteste zbog ekoloških problema od rudnika Bistrica, Lopara, Ozrena do Gudronske jame u Modriči, gdje imamo situaciju da niko ne pita građane kada pogoduje nekom privatnom investitoru, s tim da je profit uvijek ispred interesa. Isto tako bilježimo situaciju da su životi građana ugroženi, dok sve to zajedno pogoršava stanje korupcije u zemlji", poručio je Traljić.
Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću Transparency International BiH (Izvor: Transparency International BiH)
Iz perspektive građana: Policija i pravosuđe okovani korupcijom
Brojna istraživanja pokazuju da građani smatraju da je korupcija uz odlazak mladih i niske plate, navodi Traljić, jedan od najvećih problema u BiH.
"Teme koje se vrte svakodnevno poput nacionalnih, nisu dobile svega par procenata važnosti na toj skali. Što se tiče rada pravosuđa, prema svim istraživanjima, ono bilježi najveći pad povjerenja građana. Na jedno pitanje gdje je korupcija najprisutnija u odnosu na rezultate koje smo bilježili 2015. godine, danas građani najviše korupciju vide u policiji i pravosuđu, koji bi trebalo da se bore protiv korupcije, što je apsurdno", smatra on.
Procesuiranje organizovanog kriminala bilježi značajan napredak
Za razliku od procesuiranja visoke korupcije, napredak u procesuiranju organizovanog kriminala na području BiH, bilježi značajan napredak, posebno nakon pojavljivanja brojnih prepiski koje su se odvijale preko aplikacija ''Sky'' i ''ANOM''. Takva praksa nije primjenjena kada je riječ o borbi protiv visoke korupcije u BiH, a o kojoj je za Euronews BiH govorio Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN).
"Imamo ozbiljne grupe koje su razotkrivene, gdje bilježimo suđenja ali i mnogo ozbiljniji pristup. Kada govorimo o visokoj korupciji, nije takav slučaj. Imamo određeni broj predmeta koji jesu pokrenuti, međutim, najčešće te osobe više nisu na vlasti, što govori o sprezi pravosudnog aparata i politike, gdje samo osobe koje više nisu na visokim funkcijama ili su ključni akteri u ključnim strankama, mogu biti upleteni u takve procese. S druge strane u poređenju s brojnim istraživačkim tekstovima i medijskim izvještajima, kao i po nalazima Transprency Internacional BiH u poređnju sa obimom koliko mi pišemo o korupciji i otkrivamo nepravilnosti, toliko je mali broj predmeta u kojima dođe do optužnice a kamoli do pravosnažne presude," kazao je Džidić.
On navodi kako građani Bosne i Hercegovine jako malo povjerenja imaju u pravosuđe iz dva razloga. Jedan je nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije, a drugi razlog je, kaže Džidić, netransparentan pristup samog pravosuđa prema javnosti.
"Kada god imate situaciju da su odluke neobrazložene, da su skrivene ili dugo traju, prirodno je da ljudi imaju upitnike iznad glave i da sumnjaju u dobre namjere posebno ukoliko izostaju rezultati", smatra on.
"BiH ima samo jednu budućnost, to je put ka EU"
Kada se govori o slobodnom pravosuđu kao nekom idealu, Džidić smatra da Bosna i Hercegovina ima samo jednu budućnost, a to je put ka Evropskoj uniji.
"U tom kontekstu ako uzmete sve ono što EU komunicira, svi zahtjevi koji su u 14 prioriteta a koji su postavljeni pred BiH, veliki broj njih se fokusira na pitanje vladavine prava. To je jedini način na koji Bosna i Hercegovina može osigurati sistem u kojem su građani jednaki pred zakonom, kako bi se ljudi osjećali sigurno a država imala prosperitetnu budućnost. Bez tog razvoja, mi ćemo živjeti u jednom autokratskom i populističkom sistemu u kojem dominiraju političke stranke. Jedini način da se izađe iz toga jeste jedna ozbiljna reforma pravosudnog sistema, koja bi trebalo da ga s jedne strane oslobodi korupcije, a s druge političkog uticaja", naveo je direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine.
Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (Izvor: BIRN)
Usvajanje Zakona o VSTV-u ključno u borbi protiv visoke korupcije
Za oslobađanje od korupcije krucijalno je, kaže, usvajanje novog Zakona o VSTV-u i implementacija izmjena koje su urađene prije godinu i po dana, kako bi se uvele provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca.
"Razlog zašto se toliko dugo blokira uspostava Odjela za integritet, jeste upravo to, što su bile provjere imovinskih kartona u Albaniji kada je više od 70 odsto sudija i tužilaca koji su prošli kroz provjere, napustilo sistem, svojevoljno ili zato što im je to naređeno. U BiH bismo sigurno imali ogorman broj sudija i tužilaca koji ne bi mogli obrazložiti porijeklo svoje imovine. Imamo i politički uticaj koji je evidentan po broju prijava, neprimjerenih kontakata i u konačnici ako pogledamo karijere neke od bivših čelnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, gdje su oni danas i kakve su njihove funkcije, sve nam to govori o tome, u kakvoj sprezi je taj aparat sa politikom. Dok god je takva situacija, mi ne možemo apsolutno govoriti o nekom prosperitetu," zaključio je Džidić.
Za kraj razgovora, pitali smo ga, kako bi na skali od jedan do pet ocijenio rad pravosuđa u BiH kada je riječ o visokoj korupciji? Odgovor je bio kratak i jasan: "dva" - ocijenio je Džidić.