Bosna i Hercegovina nastavlja biti poligon za projekte malih hidroelektrana koji umjesto razvoja donose devastaciju prirode i lokalnih zajednica. Jedan od posljednjih primjera je ponovna izgradnja MHE na rijeci Kraljuštici u opštini Konjic, gdje su posljedice ovog projekta, prema mišljenju mještana i nevladinog sektora, već vidljive kroz pojavu klizišta i poplava koje ugrožavaju selo Kralupi, saopšteno je iz Mreže Aarhus centara za Zelenu agendu i zaštitu okoline.
ADVERTISEMENT
Budućnost korita rijeke Kraljuštice je upitna, navode zbog klizišta izazvanih poplavama, a koja uz nove građevinske radove, prema mišljenju mještana i nevladinog sektora, povećavaju rizik sigurnosti za stanovnike Kralupa. Iako su posljedice vidljive kroz klizišta, poplave i narušen ekosistem, odgovorni inspektorati ne vide ništa spornim, s obzirom da investitor trenutno posjeduje validne dozvole. Drugim riječima, nadležni inspektorati nisu smatrali nužnim fokusirati se na trenutno stanje na terenu, već su se uglavnom oslonili na opisne navode iz vodnih, ekoloških i građevinskih dozvola, izdatih prije više godina, odnosno mnogo prije nedavnih, smrtonosnih poplava, saopštili su.
"Projekti poput ovog ističu hronični problem neodgovornog upravljanja i nedostatka regulative u oblasti zaštite okoliša. Lokalne vlasti i nadležni organi često zatvaraju oči pred negativnim utjecajima MHE, dajući prednost interesima investitora nauštrb javnog dobra. Čak i kada građani upozoravaju na očigledne posljedice, njihovi apeli nailaze na zid birokratske šutnje ili ignorisanja.
Umjesto da djeluju u skladu s propisima, inspektorati koji bi trebali pratiti zakonitost i utjecaj građevinskih radova na okoliš ne poduzimaju konkretne korake. Lokalne zajednice, uključujući stanovnike sela Kralupi, mjesecima upozoravaju na posljedice radova na Kraljuštici, ali reakcije inspektorata se ne mogu nazvati adekvatnim", ističu iz AArhaus centra.
Inspektorati, dodaju, često koriste pravne praznine kako bi opravdali svoj „rad“ navodeći da trenutno „ne postoji Zakon o šumama Federacije BiH koji reguliše ovu upravnu oblast zbog činjenice da je Ustavni sud Federacije BiH donio presudu od 14.04.2009. godine kojom se tada važeći Zakon o šumama FBiH prestaje primjenjivati sa 27.11.2009. godine, te dana 06.12.2011. godine i Uredba o šumama na osnovu presude Ustavnog suda Federacije BiH od 23.03.2011. godine, na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona nikada nije donesen kantonalni Zakon o šumama koji bi uredio ovu oblast.
Šumarska inspekcija tvrdi da su svi organi izvršne vlasti i subjekti u oblasti šumarstva u pravnom vakuumu zbog nepostojanja Zakona o šumama Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ovakvo očitovanje implicira da inspekcija nije ovlaštena poduzimati bilo kakve mjere ili djelovati u zaštiti šuma. Međutim, u isto vrijeme:
1. Inspekcija priznaje da je vršila nadzore u maju i junu 2017. godine na području općine Konjic, utvrđujući bespravne sječe hiljada stabala. Ako je pravni vakuum onemogućio njihovo djelovanje, na osnovu čega su tada provodili inspekcijske nadzore?
2. Upravne mjere i prekršajni nalozi: Inspekcija tvrdi da su izdali upravne mjere zabrane i prekršajne naloge fizičkim licima. Ova aktivnost ukazuje na to da inspekcija posjeduje pravne osnove za djelovanje, ali ih selektivno primjenjuje, saopštili su.
"Naime, šumarska inspekcija u svojim očitovanjima nije ponudila nijedno konkretno rješenje za devastaciju šumskog područja uz Kraljušticu, već je ponavljala iste fraze o "pravnim ograničenjima" da "Zakon o šumama ne postoji". Ovaj izgovor je postao uobičajena mantra šumarske inspekcije. Iako zakon ne postoji, to ne abolira inspekciju od obaveze da zaštiti šumske resurse na osnovu drugih, primjenjivih zakona i pravila, poput Krivičnog zakona FBiH. Njihovo insistiranje na zakonodavnim problemima samo pokazuje nedostatak kreativnosti i volje za primjenu postojećih alata", potcrtavaju.
"Šteta nije u našoj nadležnosti", iako su šume jasno devastirane, inspekcija se pozvala na to da radovi spadaju u "urbanističku ili vodnu nadležnost." Ovakvo prebacivanje odgovornosti među inspekcijama samo produbljuje problem, i česta je pojava u obaslasti zaštite životne okoline, kažu.
Posljedice nerada-poplave i klizišta
Posljedice izostanka institucionalne reakcije na Kraljuštici nisu samo ekološke već i socijalne, jer klizišta direktno ugrožavaju imovinu i sigurnost stanovnika Kralupa, dok poplave samo naglašavaju problem o kojem se godinama šuti. Rijeka Kraljuštica sada postaje simbol neodgovornosti i korupcije.
Federalna građevinska inspekcija se svojim očitovanjima pokazala kao ključni saveznik investitora, omogućavajući intenziviranje radova kroz neodlučnost i šutnju, optužuju.
"MHE Kraljuštica 1 i Kraljuštica 2 imaju upotrebne dozvole", za ekološke kativiste je apsurdna izjava, jer su dozvole za upotrebu ovih MHE izdate prije gotovo 10 godina.
"Građevinska inspekcija se ovim očitovanjem praktično povukla iz svoje osnovne uloge, bez pružanja ikakvog objašnjenja o konkretnim radnjama koje su poduzeli, s obzirom na trenutno stanje.
Time se stvara začarani krug u kojem institucije izbjegavaju odgovornost, dok okoliš i ljudi trpe nesagledivu štetu, pa umjesto da služi kao alat za zaštitu prirode, Zakon o šumama postaje alibi za nečinjenje, šutnja postaje odobravanje. Činjenica da ovaj zakon još uvijek nije usvojen ostavlja prostora za manipulacije i zloupotrebe. Investitori koriste nedostatke u zakonodavstvu kako bi dobili dozvole za projekte poput MHE, dok inspektorati izostanak djelovanja pravdaju "nedostatkom nadležnosti."
Unatoč izazovima, stanovnici Kralupa, podržani od Aarhus centra u BiH kroz Mrežu Aarhus centara u BiH, ne odustaju od borbe za očuvanje Kraljuštice. Njihova borba nije samo lokalnog karaktera – ona je simbol otpora protiv sistematskog uništavanja prirode u cijeloj zemlji. Kroz pravne postupke, javne proteste i podizanje svijesti, oni šalju poruku da priroda nije resurs za eksploataciju, već naslijeđe koje moramo čuvati. Institucije moraju konačno prepoznati vrijednost prirode kao ključnog dijela identiteta i opstanka naše zemlje. Bez toga, Bosna i Hercegovina će nastaviti gubiti ono što je najvrjednije – svoje rijeke, prirodna staništa i budućnost generacija koje dolaze, zaključili su iz AArhaus centra.
„Kraljuštica i slične rijeke ne smiju postati simbol neuspjeha naše borbe za okoliš. One moraju ostati primjer naše odlučnosti da stanemo u zaštitu prirode i zajedničkog dobra,“ – poručila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH i nastavila: „Inspektorati često usko primjenjuju svoje zakonske ovlasti, što je očigledno u mnogim slučajevima kada ne poduzimaju potrebne mjere zaštite okoliša i zdravlja građana. Umjesto da provode temeljite terenske inspekcije, često se zadovoljavaju površnim administrativnim odgovorima, i dozvolama izdatim prije više godina, te time ne adresiraju stvarne probleme na terenu. Inspektorati su očigledno zaboravili da dozvole nisu bjanko ček odobrenja na osnovu kojih se nosilac istih može ponašati kako hoće u prostoru na neograničeno vrijeme i bez obzira na promjene na terenu. Ovakav pristup ne samo da ugrožava prirodu, već i gubi povjerenje građana u institucije koje bi trebale štititi njihove interese. Kada inspektori izdaju obavijesti i informacije, umjesto upravnih akata, to omogućava investitorima da djeluju bez odgovornosti, ignorirajući utvrđene probleme i opasnosti. Iz tog razloga sada smo prinuđeni uputiti „inspekciju na inspekciju“ odnosno poslati zahtjev za upravni inspekcijski prema Federalnom ministarstvu pravde da preispita adekvatnost rada Federalne uprave za inspekcijske poslove u ovom slučaju.“