ADVERTISEMENT

On je tada naglasio da je dobra vijest to što Euribor, po kome se, kako je kazao, i prati kretanje cijena novca, bilježi pad.

"Trenutno iznosi oko 2,6 odsto, dok je u isto vrijeme prošle godine bio četiri odsto. Za naš bankarski sektor to znači da svi klijenti čiji su krediti sa promjenljivom kamatnom stopom, mogu očekivati da će od 1. januara naredne godine bankama vraćati manje mjesečne rate, rekao je Šuput.

Šta kažu banke?

Iz banaka kažu da njihovi klijenti već osjete benefite pada Euribora.

"Nova banka koristi šestomjesečni Euribor kao referentnu kamatnu stopu za kredite s varijabilnim kamatnim stopama. Ova stopa je svoj vrhunac dostigla u oktobru 2023. godine, kada je iznosila preko 4%. Međutim, u 2024. godini bilježimo pad Euribora, a na dan 30. septembra 2024. njegova vrijednost je iznosila 3,16%. Smanjenje referentne kamatne stope odrazilo se na kredite naših klijenata, jer Nova banka vrši prilagođavanje varijabilnih kamatnih stopa dva puta godišnje – 31. marta i 30. septembra. Zahvaljujući ovoj praksi, klijenti su već osjetili smanjenje kamatnih stopa i, samim tim, niže mjesečne rate. Kako bismo osigurali transparentnost, naši klijenti se redovno informišu o promjenama putem elektronske pošte ili direktnim obavještenjem na adresu, u zavisnosti od preferencija koje su odabrali prilikom ugovaranja kredita. Važno je napomenuti da je Nova banka, tokom perioda kada su kamatne stope rasle, omogućila korisnicima da fiksiraju kamatne stope ili da odaberu varijabilne stope s definisanim maksimumom. Ova opcija pružila je dodatnu sigurnost i zaštitu od rizika rasta kamatnih stopa, što se pokazalo kao odlična podrška našim klijentima", kaže za Euronews BiH, Jasna Zrilić, član Uprave Nove banke.

Ona dodaje da su u narednim mjesecima očekuje dodatni pad Euribora.

"Klijenti koji imaju kredite s varijabilnom kamatnom stopom već su osjetili benefite pada šestomjesečnog Euribora, koji trenutno iznosi 2,64%. Naredno prilagođavanje kamatnih stopa zakazano je za 31. mart 2025. godine. S obzirom na trenutne prognoze kretanja šestomjesečnog Euribora, očekuje se nastavak blagog pada, s procjenom da bi mogao doseći vrijednost od 2,1% do kraja 2025. godine. Nova banka nastavlja pažljivo pratiti tržišna kretanja i raditi u interesu svojih klijenata, pružajući pravovremene i tačne informacije o svim promjenama koje mogu uticati na njihove finansijske obaveze", kaže Jasna Zrilić.

Riječ korisnika bankarskih usluga

Ognjen Bojanić iz Banjaluke, stambeni kredit otplaćuje unazad dvije godine.

Iznos od 121.000 KM digao je na rok otplate od 25 godina, kako bi sebi priuštio nekretninu i riješio životno pitanje.

Obradovao se, kaže ambicioznim najavima, da će od 1. januara rata biti nešto manja, Imajući u vidu da je potpisao ugovor u kojem stoji da je korisnik varijabilne kamate, međutim, kako su dani odmicali, a rata stizala na naplatu, na računu je bio isti minus kao i prethodnih mjeseci.

Dogovor, ilustracija (Izvor: Pixabay)

"Prvu ratu sam počeo da otplaćujem u decembru 2022. godine. Od decembra 2022. do maja 2023. godine, rata je bila ista, a onda, kreće rast. I to ne malo, nego za stotinu maraka. Da stvar bude gora, uopšte nisam obaviješten o tome, a trebao sam biti, jer sam potpisao da svaki novitet ili promjenu, dobijam putem pošte. Prvo su mi iz banke (poznata redakciji), kazali da sam morao dobiti neki vid najave, međutim, i sami smo se na kraju uvjerili da se to nije desilo ni putem pošte, ni putem mejla niti putem SMS poruke", kaže Ognjen te dodaje da se nada da će rata ipak biti manja u mjesecima koji dolaze.

Ukidanje naknada i dalje na čekanju

Uskoro bi građani RS mogli biti zaštićeni od bespotrebnog plaćanja raznih bankarskih usluga. Naknade za vođenje kreditne partije, pa i naknade za podizanje novca na bankomatu samo su neke od brojnih koje će po usvajanju novih izmjena Zakona o bankama biti ukinute. Sve to, tvrde u Agenciji za bankarstvo, konačno ide u korist klijentima banaka koje posluju u RS.

"Tu prije svega mislimo na pojedine usluge preko bankomata, POS terminala, korištenjem kartica, osnovnog računa, slanje izvoda, traženje raznih potvrda od banaka koje su se svakako nalazile u tarifama poslovnih banaka sa sjedištem u RS gdje su banke ostvarivale dio svojih prihoda", rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS.

Bankomat, ilustracija (Izvor: Pixabay)

Podsjećamo, ministarstvo finansija RS još je u novembru mjesecu prošle godine najavilo da će Narodnoj skupštini RS uputiti Nacrt izmjena Zakona o bankama kojim se ukida mogućnost naplate određenih naknada.

Cilj je da se, kako kažu iz navedenog Ministarstva, obezbijedi bolja zaštita korisnika bankarskih usluga.

"Osnovna poenta je ukidanje mogućnosti naplata određenih naknada koje banke do sada rade protivzakonito. Mi smo već sa bankama obavili sastanak, poslali smo im zakon i oni će se očitovati oko tog zakona. Ali zasigurno sve što smo predložili ide u korist građana i na smanjenje naknada koje plaćaju u platnom prometu", rekla je ministar finansija RS Zora Vidović.

Građani već dugo osjećaju teret visokih naknada koje banke naplaćuju, a kada se sve to podvuče na kraju godine to predstavljaju i značajan izdatak. Svaka ušteda značila bi im mnogo.

Neto dobit bankarskog sektora u RS za devet mjeseci (prošle godine) 198,1 milion KM

Bankarski sektor u RS u devet mjeseci prošle godine je ostvario neto dobit od 198,1 milion KM koja je veća za 50,8 miliona KM ili 34,48 odsto u odnosu na isti period 2023. godine, dok je neto gubitak iznosio 1,5 miliona KM.

Ukupni prihodi komercijalnih banaka u devet mjeseci 2024. iznosili su 555,4 miliona KM i veći su za 77,8 miliona KM ili 16,29 odsto u odnosu na isti period 2023., navedeno je u preliminarnom izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Novac, ilustracija (Izvor: Pixabay)

Krediti dati stanovništvu u RS u devet mjeseci prošle godine iznosili su oko 3,23 milijarde KM i veći su za 214,5 miliona KM ili 7,11 odsto u odnosu na isti period 2023. godine, a krediti privatnim preduzećima iznose oko 2,14 milijardi KM i veći su za 38,3 miliona KM ili 1,82 odsto u odnosu na isti period 2023. godinu.

Štednja stanovništva iznosila je gotovo 2,6 milijardi KM, od kojih se oko 1,97 milijardi KM odnosi na oročenu štednju, a oko 624,6 miliona KM na štednju po viđenju.

Broj zaposlenih u bankarskom sektoru u RS u devet mjeseci 2024. iznosio je 3.113.

Kamatne stope u BiH nisu direktno vezane za one u EU

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da kamatne stope u BiH nisu direktno vezane za one u EU, a rast kamata u BiH nije bio ni približno toliko izražen kao u Uniji i dodao je da ECB sada donosi odluke s ciljem stimulisanja privrede kroz snižavanje ključnih kamatnih stopa.

Kako je rekao, posljednje smanjenje kamatne stope nagovještava da su mjere preduzete s ciljem obuzdavanja inflacije, kao i da su dale očekivane rezultate, jer je sada na ciljanom nivou od dva odsto.

Prema njegovim riječima, ovaj potez ima za cilj stabilizaciju ekonomskih aktivnosti u evrozoni i pružanje podrške privrednom rastu.

Statistika, ilustracija (Izvor: Pixabay)

Ražanica je rekao da se BiH može pohvaliti da su "prosječne kamatne stope među najnižima u regionu, pa čak i u odnosu na veći broj članica EU", što je zanimljivo s obzirom na to da su rizici na domaćem finansijskom tržištu sigurno izraženiji u odnosu na razvijena tržišta Unije.

"Iako je rast Euribora (evropske međubankarske stope) doveo do određenog rasta kamata u BiH, treba imati u vidu da je Euribor dugo imao negativnu vrijednost, što je neprirodno stanje, nakon čega je zabilježio značajan rast", pojasnio je Ražanica.

Ističe da je rast kamatnih stopa u BiH bio znatno manji zahvaljujući činjenici da su mnoge banke svojim klijentima ponudile prelazak na fiksne kamatne stope.