ADVERTISEMENT

Prema informacija koje je Euronews BiH dobio iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u 2023. godini, 2.777 osoba je odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini.

Najviše ljudi je tokom 2023. godine otišlo u Hrvatsku (716), Austriju (618), Njemačku (533) i Sloveniju (476). U ostale zemlje otišlo je 96 osoba.

Nastavak trenda

Broj odjavljenih osoba u 2022. godini iznosi 3.210, a što je više u odnosu na 2023. godinu kada je bilo 2.777. Inače, prema dostupnim, zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine iznosi oko 2,2 miliona.

Predsjednica Unije za održivi povratak i izbjeglice u Bosni i Hercegovini (UZOPI) Mirhunisa Zukić koja radi na održavanju kontakta s dijasporom i na praćenju odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovne, kazala je za Euronews BiH da kada je Unija pokrenula istraživanje, cilj je bio sasvim drugi. Međutim, tokom obilaska terena umjesto povratnika nailazili su na prazne kuće ljudi koji su odlučili da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, ali i njihovih susjeda.

Mirhunisa Zukić (Izvor: AA)

"Mi smo pokrneuli naše istraživanje 2013. godine. Imali smo sasvim drugu namjeru istraživanja, ali već u obilasku terena i naših povratnika u mjestima, vidjeli smo da ljudi odlaze i ilegalnim putem. Mi smo odmah reagovali prema institucijama, prema međunarodnim organizacijama i lokalnim vlastima, javili smo da ljudi odlaze i da ih nema u mjestima povratka. Međutim, iz godine u godinu taj se broj povećavao. Odlazili su i drugi ljudi, ne samo povratnike, onda smo vidjeli da u najboljim sredinama gdje smo imali dosta povratnika, vidjeli smo da ih nema, ali istovremeno i lokalnog stanovništva koje također u tim periodima odlazili iz Bosne i Hercegovine", kazala je Zukić.

Istakla je da ono što je razljutilo nju, kao i druge članove Unije, jeste odnos vlasti prema ovom problemu.

"Dakle, prvo smo krenuli sa Zvornikom, pa onda sa ostalim gradovima. Ono što je nas jako ratužilo u svih deset godina, to je odnos državnih, entitetskih i drugih vlasti koji su mogli da utječu na ljude da ne odlaze, ali taj odlazak je bio, kažem, nelegalan jer su morali plaćati putem nekih sumnjivig kanala da krenu prema Sloveniji i drugim zemljama. Također, mi smo organizovali jednu konferenciju nakon dvije godine, naslov koje je bio "Građani koji nestaju" jer smo u jednoj godini imali preko 60.000-70.000 građana koji su otišli. Dakle, to je jedna masovna pojava koja se i dan danas nije zaustavila.", poručila je.

Vlast zarađuje na ljudima koji se odreknu državljanstva

"To je drugi problem migracije naših ljudi. To su oni ljudi koji nisu mogli steći pravo u zemljama u koje su otišli jer su zemlje tražile određene uvjete da ljudi mogu ostati i onda jedini način da bi ostali u tim zemljama u Evropi i dalje, koji nisu željeli da im daju mogućnost da ostanu. Dakle, oko 90.000 naših građana je u Bosni i Hercegovini moralo zatražiti ispis iz državljanstva. Međutim, to nije sve. Dakle, svaka osoba morala je i da plati skoro za 900 maraka da dobije taj ispis iz državljanstva.

I nakon daljeg istraživanja, vidjeli smo da čak u budžetu Vijeća ministara BiH ima stavka prihodi od odricanja bh. državljanstva. To je jako, jako i bolno i teško. Ja sam jednom imala jedan sastanak u Vijeću ministara i vidjela sam grupu mladih koji su čekali u redu. Mislila sam da su to ljudi koji su vjerovatno kokunkurisali za neki javni poziv ili neku poziciju. Međutim, oni su čekali u redu da se uredno odreknu državljanstva. To je jako tužno", poručila je Zukić.

Na stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH navodi se da je taksa za odricanje državljanstva iznosi 800 KM, a ukoliko se postupak vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa. U Austriji, na primjer, ta taksa košta 250 eura. U zemljama u regiji taj postupak je dosta jeftiniji i košta oko 200 KM.

Povratak ljudi u BiH

U medijima se s vremena na vrijeme pojavljuju inspirativne priče o pojedincima i porodicama koji su se odlučili vratiti u Bosnu i Hercegovinu iz inostranstva. Takve priče povremeno stvaraju sliku u javnosti da se sve veći broj ljudi odlučuje da se vrati. Međutim, kako kaže Mirhunisa Zukić, ovi slučajevi su usamljeni.

"Nama se čini kao da se ljudi vraćaju, ne znam s koje planete, a ne tamo gdje nisu mogli da ostanu psihički, finansijiski. Mi smo nedavno imali jedan skup u Posavini s ljudima koji žive u Hrvatskoj, skoro na granici s BiH. Oni pokušavaju da se vrate, jer su troškovi života u Hrvatskoj preko 2.000 eura za jednu porodicu. Tako da sad ti ljudi žele da se vrate, ali opet bez mogućnosti da se zaposle tamo gdje su radili, u firmama koje su napustili. Ima pojedinačnih primjera, ali ih je malo. Svakako trebamo pričati o tome i ohrabrivati ljude da nam dođu jer smo vidjeli kroz razne projekte poduzetništva da se ljudi žele vratiti, žele se uključiti. Ali nemamo jasnu politiku da ljudi opstanu i da se vrate", poručila je.

Podjele prisutne čak i u školama

Zukić navodi da su nedavno završili dva projekta u Bratuncu i u Hadžićima i vidjeli su i mlade koji završavaju fakultete i one koji su na birou, sve to, prema njenim riječima, u BiH pušteno na volju, nema posebnih ograničenja ili garancija. To je vrlo važno da ljudi, oni koji se odlučuju da dođu, urade tako. Ali najveći razlog zbog kojeg ljudi idu iz zemlje je budućnost njihove djece, bolje mogućnosti i obrazovanje.

"Mi imamo jako puno zatvorenih škola jer učenika nema, a isto tako na neki način imamo različito obrazovanje u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Evo konkretan primjer je u Bratuncu gdje bošnjačka djeca imaju poseban odjel za koji dolaze nastavnici iz Sarajeva i uče po programu Federacije i učenici na kraju polažu ispite i dobijaju ocjene", zaključila je Zukić.

Održavanje kontakta s dijasporom

Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ipak navode da regularno održavaju kontakt s ljudima koji su odlučili da napuste Bosnu i Hercegovinu, a kontakte sa dijasporom održava na sljedeće načine:

- Putem Interaktivnog portala za dijasporu iz Bosne i Hercegovine dijaspora.mhrr.gov.ba

- Program prijenosa znanja stručnjaka iz dijaspore u BiH

- Putem dodjeljivanja grant sredstava prema općinama i gradovima za njihove aktivnosti prema iseljeništvu na lokalnom nivou, a čime se doprinosi implementaciji Politike o saradnji s iseljeništvom

- Realizacijom različitih projekata od strane donatora (USAID, SDC, IOM)

- Putem kreiranja zakonskih podzakonskih akata

- Organizacijom različitih događaja i manifestacija

- Putem kreiranja zakonskih podzakonskih akata

- Službene posjete organizacijama u dijaspori

- Umrežavanje organizacije i pojedinaca iz dijaspore sa institucijama u BiH, kao i međusobno umrežavanje unutar dijaspore itd.

Iz Minstarstva su također poručili da s ciljem provođenja Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je, uz pomoć i saradnju s drugim organima uprave i institucijama na svim nivoima, sačinilo dokument Politika o saradnji sa iseljeništvom. Politika o saradnji sa isljeništvom ima intenciju da prepozna, njeguje i razvija veze iseljeništva BiH s vlastitom državom, da stvara i razumno prepozna uslove za veće uključivanje iseljeništva u društveno-ekonomski razvoj BiH, te da podstiče iseljeništvo da doprinosi međunarodnoj promociji zemlje i izgradnji pozitivnog imidža BiH povezivanjem i radom na međunarodnim projektima, projektima u zemlji njihovog boravka i projektima u BiH.

Ministarstvo pruža podršku osobama u iseljeništvu, uključujući i one koje izraze želju za povratkom i to u vidu dostavljanja konkretnih odgovora na pitanja od strane bh iseljeništva, redovnim informisanjem, promocijom uspješnih priča saradnje i povratka.

Pozitivni i negativni utjecaji dijaspore na ekonomiju BiH

Ekonomista Ljiljan Veselinović rekao je za Euronews BiH da odlazak mladih, visokoobrazovanih ili tehnički osposobljenih ljudi iz Bosne i Hercegovine ima višestruke i pozitivne i negativne efekte za cjelokupnu ekonomiju zemlje.

Ljiljan Veselinović (Izvor: Akademija za žene)

"Prvo, gubi se kvalificirana radna snaga koja bi mogla doprinijeti razvoju ključnih sektora. Drugo, smanjuje se produktivnost i konkurentnost kompanija koje, uslijed manjka kvalifikovanih radnika, ne mogu pratiti zahtjeve tržišta i tehnološke trendove. Značajan procenat kompanija već sada se suočavaju sa problemom pronalaska radne snage za svoje poslove ovdje, prema istraživanjima ankete poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Treće, istovremeno se smanjuje poreska baza, što direktno utiče na javne fondove, penzioni i zdravstveni sistem, te investicije u infrastrukturu", pojasnio je.

Veselinović, međutim, navodi da s druge strane u posljednjih nekoliko godina primjetan je trend (doduše još uvijek ograničenih razmjera) povratka određenog broja ljudi koji su prethodno emigrirali. To su najčešće pojedinci koji su u inostranstvu stekli dodatna znanja, iskustva ili kapital te sada žele pokrenuti vlastiti biznis ili ojačati porodične firme u BiH.

"Takav uticaj je, naravno, pozitivan jer stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju, uvode inovacije i nove standarde rada. Taj prijenos znanja (know-how) se vjerovatno ne bi desio da neko prije toga nije emigrirao. Iako je svaki povratak vrijedan jer donosi investicije, know-how i novu perspektivu, vjerujem da sistemski uticaj i dalje relativno mali. Ali čak i nekoliko povratnika s inovativnim idejama i kapitalom mogu inspirisati širu zajednicu na slične korake, čime se dugoročno može postići značajniji ekonomski efekt. To ćemo tek vidjeti", navodi Veselinović.

Stručnjak naglašava da kako bi se situacija značajnije promijenila, neophodno je kreirati stimulativnije ekonomsko okruženje, bez iznenadnih i naglih odluka, poboljšati institucionalnu podršku (olakšati pokretanje biznisa, ulaganja, administrativne procedure), ali i stvoriti jasnu viziju razvoja (koji sektori su nam bitni). Tako bi se ne samo privukli povratnici, već i potaknulo mlade ljude da ne odlaze iz zemlje, ili da se, ako već odu, s vremenom vrate s novim znanjima i vještinama", zaključio je Veselinović.