ADVERTISEMENT

Pola godine nakon što se napad dogodio, državno Tužilaštvo koje provodi istragu, osim na ročištima za produženje pritvora i mjera zabrane, javnost nije informiralo o bilo kakvim detaljima istrage, niti je podiglo konkretne optužnice.

"Predmet u radu"

"Predmet je u radu. Kada bude donesena tužilačka odluka, javnost će biti informirana - kratko su poručili iz Tužilaštva BiH za Detektor.

Rusmir Karkin, branilac pet osoba koje su osumnjičene u ovom predmetu, navodi da oni još uvijek čekaju tužilačku odluku o istrazi i da se još uvijek nalaze pod mjerama zabrane, prema odluci Suda Bosne i Hercegovine.

"Oni imaju obavezu sedmičnog javljanja u Policijsku upravu Bosanska Krupa, imaju zabranu napuštanja Bosanske Krupe i zabranu kontaktiranja ima jedna osoba", pojašnjava Karkin.

Za njega je problematična činjenica da istraga u ovom slučaju traje jako dugo te da su njegovi branjenici izloženi stubu srama, bez neke konkretne odluke. Dodaje i da je postupajući tužilac u ovom predmetu nedavno podnio ostavku.

Iz državnog Suda pojašnjavaju da su svojim posljednjim rješenjem utvrdili da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju dalju primjenu mjera zabrane putovanja, sastajanja s određenim osobama, a da je osumnjičenim ublažena mjera obaveznog pravovremenog javljanja policiji. Pet uhapšenih i dalje imaju status osumnjičenih jer istraga još traje, objasnili su iz državnog Suda.

Ovih pet osumnjičenih uhapšeno je u akciji državnih policijskih agencija, nekoliko dana nakon napada, te su trojici 29. oktobra izrečene mjere kućnog pritvora, a dvije osobe su dobile zabranu napuštanja teritorije općine Bosanska Krupa.

Odbrana je tada bila saglasna s prijedlogom Tužilaštva za izricanje ovih mjera, te su se formalno pridružili zahtjevu, obećavajući da će se osumnjičeni pridržavati tih mjera.

Problematična formulacija

Senad Dupovac, advokat koji je zastupao veliki broj optuženih u predmetima za terorizam, posebno za učešće na stranim ratištima u Siriji i Iraku, pojašnjava da većina istraga jeste zatvorena za javnost, ali da je ključni problem efikasnost Tužilaštva koje iza netransparentnosti može prikriti i nepostojanje dovoljne angažiranosti.

"Koliko su te istrage učinkovite i koliko donose rezultate, to vidimo u konačnici po broju podignutih optužnica, tako da jednostavno možda da se sa tim, kako bih rekao, diskretnim istragama, pokriva i neka njihova ažurnost, da ne kažem neažurnost", dodaje Dupovac.

Za njega je problematična i sama formulacija "teroristički napad" za događaj u Bosanskoj Krupi, jer smatra da je riječ o pojedinačnom aktu jednog tinejdžera, zbog čega smatra da nema elemenata terorizma.

"U tom kontekstu smatram da se u startu otišlo ukrivo, na način da se taj događaj proglasio terorističkim, koji je zapravo jedan pojedinačni akt nedozrelog mladića. Vidite da se ovi događaji u Zapadnoj Evropi i šire ne spominju kao teroristički akti, nego se koristi sasvim neka druga formulacija", pojašnjava on i dodaje da slični događaji u susjednoj Srbiji, u kojima je bilo i više žrtava, nisu okarakterizirani kao teroristički.

Osim istrage državnog Tužilaštva o pet osumnjičenih, istragu je vodilo i Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona o samom ubistvu i povređivanju policijskih službenika. Njihova istraga i prijedlozi doveli su do odluke Općinskog suda u Bosanskoj Krupi o smještanju maloljetnog počinioca u ustanovu.

Iz Općinskog suda su za Detektor potvrdili da su prihvatili prijedlog Kantonalnog tužilaštva i u januaru ove godine donijeli rješenje da se maloljetnik smjesti u odgojno-popravni dom.

Dodali su i da je riječ o specifičnom slučaju, koji uključuje maloljetnu osobu, zbog čega ih zakonska ograničenja sprečavaju da daju druge informacije o cijelom slučaju.

Slično napominju i iz Kantonalnog tužilaštva, ali uz prilaganje izvještaja sa zvanične stranice Tužilaštva, u kojima su hronološki opisani javno dostupni detalji istrage i sve tužilačke odluke u ovom predmetu. Time su i u specifičnom slučaju, koji uključuje istragu protiv maloljetnika, predstavnici ovog tužilaštva održavali načela transparentnosti.

"Ova institucija je kontinuirano i blagovremeno obavještavala javnost o tome i pritom uvažavala nesporan interes javnosti, uz poštivanje svih prava i obaveza koje proizlaze iz Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH", dodaju iz Tužilaštva USK-a.

Detektor je ranije ove godine analizirao koliko je nepravovremeno i nedovoljno transparentno djelovanje sistema prevencije terorizma uticalo na to da maloljetni počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven na vrijeme. Hronični nedostatak ljudi i novca te tromost u otklanjanju nedostataka, stručnjaci su izdvojili kao ključne probleme, zbog čega sistem prevencije nije uspio odgovoriti na ovaj izazov.

Rizike svesti na najmanji nivo

Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, navodi da je, bez obzira na "zanimljivost slučaja", neinformiranje javnosti o svemu što se dešava u istrazi redovna procedura koja osigurava najbitnije elemente važne za prevenciju sličnih pojava u budućnosti.

"Zbog osjetljivosti slučaja – maloljetnik, potencijalno radikaliziranje, politikanstvo islamofobnim motivima, koje se odmah pojavilo od političkih aktera iz bh. entiteta RS, postala je to već standardna procedura u postupanju, čak i u najjačim sigurnosno-obavještajnim sistemima na Zapadu", pojašnjava Ahić.

On smatra da su sigurnosno-obavještajne agencije pokazale visok nivo spremnosti, te da će iz ove situacije izaći još spremniji na jači iskorak ka suzbijanju i preveniranju bilo kakve vrste radikalizma i ekstremizma koji može voditi ka terorizmu. Zbog toga smatra da će rasvjetljavanje slučaja iz Bosanske Krupe ukazati profesionalcima u sigurnosnom, pravosudnom i sistemu socijalne zaštite koje se mjere hitno moraju provesti kako bi rizik od ovakvih potencijalnih slučajeva bio smanjen na najmanji mogući nivo.

"Uvjeren sam da će sinergija svih nadležnih u sistemu dovesti do toga. Takav pristup je jedini mogući lijek za jedno oboljelo društvo. Nažalost, i naše bh. društvo je takvo, ali ga moramo bezuvjetno mijenjati", poručuje Ahić.