Aktuelna kriza u kompaniji Igman iz Konjica, koja je bila primorana obustaviti proizvodnju zbog privremene zabrane izvoza baruta iz Srbije, otvorila je ključno pitanje: može li Bosna i Hercegovina ponovo pokrenuti vlastitu proizvodnju baruta kako bi izbjegla zavisnost od uvoza i zaštitila stabilnost strateški važnog sektora namjenske industrije?
ADVERTISEMENT
Fokus se prirodno vraća na Vitezit iz Viteza, nekadašnjeg giganta čija je sudbina posljednjih godina obilježena stečajem, pravnim trakavicama i propuštenim prilikama, piše BiznisInfo.ba.
Vitezit, ranije poznat kao Slobodan Princip Seljo, bio je najveći i najmoderniji kompleks za proizvodnju baruta, raketnih goriva i raznih eksploziva u bivšoj Jugoslaviji, sa snažnim infrastrukturnim kapacitetom.
Decenijama je bio okosnica jugoslovenske, a kasnije i bh. namjenske industrije, proizvodeći strateški važnu sirovinu za vojnu i civilnu upotrebu. No, nakon rata doživio je devastaciju, gubitak stručne radne snage i kapitala, a 2019. godine ušao je u stečaj, čime je ugašena jedina domaća fabrika za proizvodnju baruta.
Time su kompanije poput Igmana ostaleu potpunosti zavisne od uvoza, što se sada pokazuje kao jedan od najvećih izazova za cijeli sektor.
Pravni sporovi koče početak proizvodnje
Podsjećamo kako je upravo Vitezit prepoznat kao ključni faktor u proizvodnji baruta te kao takav može biti idealna razvojna komponenta namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire. Ipak, zbog dugotrajnih pravnih sporova, obnova pogona i proizvodnje još nije započela, iako postoji pravomoćno rješenje o dosudi kojim se nalaže ulazak kupca u posjed i upis u zemljišne knjige.
Novi kupac, WDG Promet d.o.o. Zagreb, uplatio je ugovoreni iznos od skoro 11 miliona KM i djelomično je uveden u posjed, anajnovina odluka suda ukinula je privremene mjere Pravobranilaštva koje su se odnosile na zabranu raspolaganja imovinom. Ovaj pravni napredak otvara mogućnost da se proces konačno ubrza i da se proizvodnja baruta u Vitezitu ponovo pokrene.
Znakovita Nikšićeva objava
Da potencijal za revitalizaciju postoji, indirektno je potvrdio i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je u ponedjeljak otkrio da je Vlada u proteklim danima, tražeći alternativna rješenja za snabdijevanje Igmana ispitivala kvalitet baruta u Vitezitu.
Ova izjava potvrđuje da domaći stručnjaci vjeruju kako bi, uz ulaganja i modernizaciju, bivša tvornica mogla ponovo postati strateški oslonac sektora.
Nikšić je, podsjetimo, objavio i da je, nakon razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dobio garancije da će zabrana izvoza baruta za BiH biti ukinuta u roku od 48 sati, što će omogućiti nastavak proizvodnje u Igmanu. Ipak, jasno je da je dugoročno rješenje u jačanju vlastitih kapaciteta, kako bi se spriječilo da političke odluke u regionu blokiraju čitave lance snabdijevanja.
Planovi investitora za Vitezit
Prema ranijim planovima investitora, obnova Vitezita podrazumijevala bi ulaganje od oko nekoliko desetina miliona eura i zapošljavanje do više stotina radnika, uz kapacitet proizvodnje baruta od čak 4.000 tona godišnje. Takav projekt ne bi značio samo sigurnije snabdijevanje Igmana i drugih domaćih proizvođača, već bi Bosni i Hercegovini otvorio vrata izvoza i osnaživanja cijelog sektora.
Međutim, revitalizacija Vitezita nije samo ekonomski, već i politički izazov. Prošli pokušaji obnove nailazili su na prepreke zbog sukoba interesa i nedostatka transparentnosti. Zbog toga će, pored finansijskih ulaganja, biti neophodno osigurati jasan nadzor i odgovorno upravljanje, kako bi se povjerenje domaće i međunarodne javnosti ponovo izgradilo.
Aktualna kriza u Igmanu najbolji je pokazatelj koliko je domaća industrija ranjiva bez vlastite proizvodnje strateških komponenti. Ako se Vitezit uspješno revitalizira, Bosna i Hercegovina bi mogla postati manje zavisna od uvoza, a domaće kompanije bi dobile sigurnost i stabilnost potrebnu za rast i razvoj.