U prvih šest mjeseci 2025. godine u Banjaluci je odjavljeno čak 581 samostalna radnja, što je više nego dvostruko u odnosu na isti period prošle godine, kada je ugašeno 235 radnji. Drastičan porast zatvaranja malih biznisa rezultat je, kako tvrde iz Gradske uprave, nepovoljnih zakonskih izmjena koje se odnose na oporezivanje i doprinose.
ADVERTISEMENT
Aleksandra Simić, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj, ističe da su glavni razlozi za masovno odjavljivanje upravo nove odredbe Zakona o porezu na dohodak. One su dovele do toga da određene djelatnosti izgube status malog preduzetnika – iako ispunjavaju sve ranije propisane kriterijume.
"Iako ti preduzetnici imaju godišnji promet manji od 100.000 KM, ne zapošljavaju više od tri radnika i nemaju zajedničkih ulaganja, novim zakonom su neke djelatnosti isključene iz sistema malih preduzetnika. To za njih znači da umjesto dosadašnjih 2% poreza na promet, sada moraju plaćati 10%", pojasnila je Simić.
Kao ilustraciju, navodi primjer da je porez na fakturu od 1.000 KM ranije iznosio 20 KM, dok sada iznosi čak 100 KM. Posebno su pogođeni oni koji su tek pokrenuli posao i samozaposleni su, jer za njih ovi iznosi predstavljaju značajan teret.
Situaciju dodatno otežavaju izmjene Zakona o doprinosima, prema kojima je uvedena obaveza plaćanja doprinosa za Fond PIO i za dopunsku i dodatnu djelatnost. Takođe, povećana je i osnovica za obračun poreza kod osnovne djelatnosti sa 60% na 80%.
"Sve to dovelo je do nepopularnog, ali očekivanog trenda zatvaranja biznisa. Da bismo to pokušali zaustaviti, Grad Banjaluka je u aprilu ove godine podnio inicijativu Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi ova dva zakona", rekla je Simić, navodeći da je inicijativu pripremio pravni tim Grada, predvođen Vedranom Prole i gradskom menadžerkom Mirnom Savić-Banjac.
Ona je dodala da Grad Banjaluka već godinama putem subvencija podržava male preduzetnike, naročito mlade, i da će tu praksu nastaviti.
"Grad je uvijek spreman da podrži one koji žele da započnu vlastiti biznis. Nadamo se da će Ustavni sud prepoznati štetnost ovih zakonskih izmjena i donijeti odluku u korist preduzetnika. Na Grad mogu računati i ubuduće", poručila je Simić.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima na sjednici održanoj 16. decembra 2024. godine
Zakon je potom objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 110/24, dana 20. decembra 2024. godine, te je stupio na snagu 1. januara 2025. godine.
Prije izmjena mali preduzetnici su plaćali paušalni porez od 2% na promet, pod uslovom da: Imaju godišnji promet manji od 100.000 KM, ne zapošljavaju više od tri radnika i nemaju zajedničkih ulaganja.
Nove zakonske izmjene isključile su određene djelatnosti iz ovog sistema, bez obzira što i dalje ispunjavaju gore navedene uslove. Te djelatnosti sada moraju plaćati 10% poreza na dohodak.
Izmjenom Zakona o doprinosima uvedena je obaveza plaćanja doprinosa za Fond PIO i za dopunsku i dodatnu djelatnost, koje ranije nisu bile obuhvaćene
Povećana je osnovica za obračun poreza kod osnovne djelatnosti sa 60% na 80% od bruto osnovice.