Fiskalna devalvacija jedna je od opcija za jačanje konkurentnosti domaće privrede u uslovima ograničene monetarne politike i nakon što se iscrpe mogućnosti postojećeg poreznog sistema, koji se prije svega ogleda u nastavku reforme sistema doprinosa i poreza na dohodak, kao i reforme rada, smatra doktor ekonomskih nauka Goran Miraščić.
ADVERTISEMENT
U razgovoru za Euronews BiH u okviru 24. Međunarodnog simpozija Chance/Change Revicona, Miraščić objašnjava da je riječ o ekonomskoj strategiji koja imitira efekte klasične devalvacije valute, ali bez promjene fiksnog kursa.
U praksi, to podrazumijeva smanjenje poreza na rad (npr. doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje), uz istovremeno povećanje poreza na potrošnju, imovinu ili zagađenje (poput PDV-a i akciza).
Rezultat? Niži troškovi rada čine domaću proizvodnju konkurentnijom, izvoz postaje isplativiji, uvoz skuplji, a sve bez ugrožavanja valutne stabilnosti.
Zašto je to važno sada?
"Među ekonomistima u Federaciji BiH sve je veći konsenzus da su porezi na rad dosegli maksimum. Potrebna nam je reforma koja ne dira kurs, ali mijenja odnose u poreznom sistemu", poručuje Miraščić.
On naglašava da bi ovaj model morao biti pažljivo dizajniran kako bi se očuvala stabilnost javnih finansija, te proveden na državnom nivou kako bi se izbjegle porezne razlike između entiteta i očuvala funkcionalnost jedinstvenog tržišta.
Fiskalna devalvacija bi, smatra Miraščić, mogla biti katalizator za šire strukturne promjene – od smanjenja sive ekonomije, povećanja produktivnosti, do ulaganja u ključnu infrastrukturu.
"Putna infrastruktura, posebno, ima snažan multiplikativni efekat jer angažuje domaće resurse i direktno doprinosi rastu", ističe.
Rast kao nužnost, ne luksuz
Prema postojećim prognozama, BDP BiH u 2025. mogao bi rasti 2,7 posto.
"To nije dovoljno. Ako želimo stvarnu konvergenciju s EU, moramo ciljati rast od 4,5 do 5,5%, pa i više. Bez odlučnih reformi to nećemo postići", upozorava Miraščić.
Posebno ističe visoke troškove rada, koji u pojedinim sektorima čine i do 40 posto ukupnih rashoda.
"Rasterećenje rada je ključ. Bez toga nema rasta, nema investicija, nema razvoja", ističe.
Vrijeme za odluke
Miraščić zaključuje da se reforme usmjerene na konkurentnost i produktivnost moraju provesti bez odlaganja. Svjetske ekonomske krize, iako izazovne, otvaraju i prostor za promjene.
Fiskalna devalvacija, kako ističe, mogla bi biti upravo ta promjena – put ka većem izvozu, manjem uvozu, većim platama i zadržavanju radne snage.
"Vrijeme je da kreiramo jači, otporniji i konkurentniji ekonomski sistem", poručio je na kraju.