ADVERTISEMENT

Aerodromi su u sve većim dugovima, te bi još dubljoj krizi, kako stručnjaci smatraju, najveći doprinos moglo dati ponovno uvođenje takse na odlazeće putnike, koja se nakon "jednogodišnje pauze" u aprilu ponovo vraća, piše Bloomberg Adria.

Međutim, kako kažu iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA), broj putnika na aerodromima nije se značajnije povećao ukidanjem takse, naprotiv smanjen je, mada kada se slika bolje pogleda, na pojedinim aerodromima je on znatno veći. Također kažu da im je taksa uzrokovala i pad prihoda.

Podsjećamo, ovu naknadu plaćaju putnici, odnosno pošiljaoci tereta/robe, a ne aerodromi, odnosno aviokompanije, a upravo je zbog nje kompanija Ryanair prošle godine prekinula operacije iz Tuzle, kada je aerodrom bio pod pritiskom da počne primjenjivati ovaj porez/taksu.

Taksa u iznosu od 1,5 eura (tri KM), koja se naplaćivala za odlazeće putnike na komercijalnim aerodromima u Bosni i Hercegovini, nakon jednogodišnjeg moratorija ponovo se vraća u aprilu 2025. godine, iako je ranije bilo najavljeno da će to biti 1. januara. Kako su kazali, vraćanje ove takse bi trebalo pomoći civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine i svim aerodromima u našoj državi.

Iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) su za Bloomberg Adriju kazali da je broj odlazećih putnika već za prvih šest mjeseci 2024. godine smanjen u odnosu na isti period prethodne godine, a da je Direkcija za to vrijeme ostala bez 1,4 miliona KM.

"Evidentno je da je, uprkos obustavi primjene odluke za prvih šest mjeseci 2024. godine, broj odlazećih putnika smanjen u odnosu na isti period prethodne godine, u kojoj je odluka primjenjivana. Iako su aerodromi isticali da je naknada prepreka u pregovaranju i zaključivanju ugovora s niskobudžetnim kompanijama, te da zbog odluke aviokompanije napuštaju bosanskohercegovačke aerodrome, iz podataka je evidentno da to nije slučaj", kazali su.

Ova taksa se smatra i velikim sredstvom odvraćanja aviokompanija, posebno onih niskobudžetnih. Porez je ranije suspendiran na godinu dana kako bi se poboljšala povezanost zemlje s inozemstvom.

Međutim, BHDCA je rekla da je ova politika rezultirala "dramatičnim padom prihoda" i predstavlja prijetnju za rad Direkcije.

Veći povrat aerodromima

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto je, nakon održanog sastanka s rukovodstvom BHDCA i svih aerodroma u BiH, kazao da su se dogovorili o produženju moratorija za ovu taksu do 1. aprila.

Također je kazao da će od Vijeća ministara, u svojstvu predlagača, tražiti da se povrat aerodromima, koji je do sada bio tri posto i koji je također od te takse, poveća na 20 posto, što suštinski znači smanjenje ove takse.

Prema Fortinim riječima, 60 feninga se vraća svakom aerodromu po svakom odlazećem putniku, i to će se akumulirati, 100 hiljada putnika puta 60 feninga po putniku, to je jedan iznos koji aerodrom može koristiti da nadomjesti, da pomogne ono što gubi prema low cost kompanijama kroz uvođenje takse.

"Taksa se vraća, ali će ona biti umanjena za iznos koji će aerodromima biti na raspolaganju, koji će onda s ovim low-cost kompanijama imati priliku pregovarati na drugi način", kazao je Forto u izjavi za medije.

Istakao je da u pregovorima s niskobudžetnim kompanijama mnogo znači svaki poticaj, svaka taksa, kako bi oni održavali linije s naših aerodroma.

Prema njegovim riječima, tržište u zrakoplovstvu je možda najizazovnije u historiji jer je potražnja za zračnim prometom dosta veća od ponude koju kompanije imaju u smislu svojih kapaciteta i broja svojih aviona i u tom smislu bitno je da pokušaju pomoći aerodromima da budu konkurentni.

Nakon što su neke low-cost - niskobudžetne aviokompanije napustile ili počele prijetiti odlaskom s bh. aerodroma, iz Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine u saradnji sa BHDCA odlučili su se prvi put u historiji BiH napraviti poticaj s državnog nivoa za sva četiri bosanskohercegovačka aerodroma.

Taj poticaj se ogledao kroz spomenuti moratorij, tačnije ukidanje takse po odlazećem putniku, koja iznosi 1,5 eura.

Taksu je uvela Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, a do sada je bila u potpunosti primjenjivana samo za prijevoznike koji lete s Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ali u buduće bi se, kako najavljuju, trebala primjenjivati na svim komercijalnim aerodromima u zemlji.

Vedrana Vikić, predstavnica Međunarodnog aerodroma Sarajevo, prilikom sastanka je kazala da im znači mogućnost da se primjena takse prolongira i da to pravovremeno mogu iskomunicirati s aviokompanijama, ali i da oni interno nađu modele i mehanizme kao bi nastavili odlične rezultate rada.

Direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Dževad Halilčević je podsjetio da su oni bili jedni od inicijatora da se stavi moratorij na naplatu takse od tri KM.

"Aerodrom Tuzla je u manjem obimu vidio efekte tog ukidanja, ali smo dobili dvije nove aviokompanije, A Jet i Pegasus. Wizz Air, kako im se vraćaju avioni u flotu, povećava broj frekvencija i očekujem taj rast. Otprilike u septembru prošle godine su zatvorili bazu, ali su nastavili letjeti uz smanjen obimom posla, bez ikakvih subvencija. Isto to rade i Pegasus i A Jet", naveo je Halilčević dodajući da je ipak bilo efekata i da je svakako bilo lakše pregovarati s aviokompanijama, posebno niskobudžetnim.

Prestanak naplate nije povećao broj putnika

BHDCA je analizirala period od četiri posljednje godine (2019-2023), kada je odluka o plaćanju takse bila na snazi, iz kojeg je, kako kažu, vidljiv trend povećanja broja putnika na aerodromima u Bosni i Hercegovini, te je, prema njihovom mišljenju, jasno da obustava naplate naknade nije utjecala na povećanje broja putnika i ne može se dovesti u vezu s povećanjem broja putnika.

"Smatramo da se radi o pogrešnoj interpretaciji obaveza koje aerodromi imaju prema institucijama Bosne i Hercegovine, ali i prema aviokompanijama", kazali su.

Smatraju da aviokompanije neće prestati letjeti prema aerodromima u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno iste te aviokompanije lete u drugim državama koje također imaju istu naknadu, koja je uglavnom znatno veća od naknade koja se plaća u Bosni i Hercegovini.

Naime, činjenica je da aerodromi slobodno formiraju cijene svojih usluga za koje ni oni nisu sigurni da su u potpunosti usklađene sa ciljevima utvrđenim Okvirnom transportnom politikom BiH, a da im cijena od tri KM za naknadu za putnika u odlasku predstavlja najveću prepreku razvoju aerodroma.

Iz BHDCA su kazali da je predmetna naknada propisana Zakonom o zrakoplovstvu BiH, te da je na osnovu Zakona donesena i Odluka o visini naknade koju plaćaju operatori po putniku u odlasku i toni prevezene robe/tereta s aerodroma u BiH, koja se odnosila na sva četiri aerodroma u BiH, a koji su bili u obavezi dostavljati Direkciji mjesečne izvještaje o prevezenim putnicima po aviokompaniji, na osnovu kojih je Direkcija slala fakture aviokompanijama.

Na osnovu izvještaja o prevezenom broju putnika u odlasku, odnosno toni prevezene robe, koje BHDCA dostavljaju aerodromi, BHDCA uspostavlja fakturu za plaćanje aviokompanijama, koje su naknadu naplatile od putnika, odnosno pošiljaoca kod kupovine karte, odnosno tovarnog lista. Na osnovu Zakona, predmetna naknada čini dio Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza.

Aerodromi ne traže povrat sredstava

U tom smislu, obustava primjene Odluke direktno ugrožava budžete BiH i BHDCA.

Pored toga što predstavlja prihod BHDCA, navedena naknada ima za cilj i povećanje nivoa sigurnosti letenja i zrakoplovne sigurnosti zrakoplovnih subjekata u BiH, pa tako i aerodroma kroz "povrat" sredstava od prikupljenih naknada, te realizaciju projekata koji će podići nivo sigurnosti letenja.

Podsjećaju da aerodromi nikada nisu aplicirali za navedena sredstva koja su isključivo za to namijenjena.

"Dakle, prikupljanje naknade ima za cilj, između ostalog, i da omogući subjektima nadzora u civilnom zrakoplovstvu da se što više i što bolje usklade s međunarodnim standardima s jedne strane, a s druge strane da pomogne Bosni i Hercegovini, i njenom tijelu za regulatorne, certifikacijske i nadzorne poslove, u ovom slučaju BHDCA, da vrši svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu i međunarodnim standardima i preporučenom praksom", kazali su iz BHDCA.

U suprotnom, ovo za posljedicu može imati da nadležna međunarodna nadzorna tijela (ICAO i EASA) dodijele funkcije certifikacije i nadzora drugim državnim vlastima civilnog zrakoplovstva, što bi Bosni i Hercegovini prouzrokovalo puno veće troškove. Nadalje, u skladu s Okvirnom transportnom politikom, BHDCA je izradila nacrt novog Zakona o zrakoplovstvu BiH, kojim je predviđena promjena statusa BHDCA iz organa uprave u sastavu Ministarstva komunikacija i transporta BiH u nezavisno tijelo za regulatorne, certifikacijske i nadzorne poslove, koje se samofinansira, a upravo je ova naknada jedan od glavnih izvora finansiranja.

Taksa se naplaćuje i na drugim aerodromima u EU

Sve države, ne samo u okruženju, nego i u Evropskoj uniji, naplaćuju naknade od putnika u odlasku koje zrakoplovne uprave fakturišu aviokompanijama koje uredno plaćaju svoje obaveze, iz BHDCA kažu da ne vide razlog zašto to ne bi bio slučaj i u BiH.

"BHDCA je, na osnovu dostavljenih izvještaja, naknadu uredno naplaćivala u periodu kada se Odluka primjenjivala, jer su aviokompanije uredno plaćale po fakturama koje im je BHDCA slala. Ovo posebno ističemo iz razloga što aviokompanije naknadu naplaćuju od putnika u odlasku s aerodroma, odnosno od pošiljalaca tereta/robe koja se prevozi, što predstavlja minimalan iznos u odnosu na iznose koje aviokompanije kroz putničku kartu plaćaju aerodromu za putničke usluge", kazali su.

Prema podacima, od ukupno fakturisanog iznosa naknada kompanijama za period 2017-2023. godine, trenutno je nenaplaćeno svega 1,15 posto, najvećim dijelom zbog činjenice da su neke kompanije bankrotirale ili su ugašene prije nego što su iz BHDCA izvršili fakturisanje, a zbog nepravovremenog dostavljanja izvještaja od aerodroma.

Postavlja se pitanje koliko će vraćanje ove takse utjecati na daljnje planove kompanija, ali i aerodroma.

Neophodno korigovanje cijena

Aerodromi posluju na principima tržišne ekonomije, međutim, i BHDCA, kao vlast civilnog zrakoplovstva dužna je da primjenjuje najviše standarde u ovoj oblasti, čija primjena također iziskuje značajna finansijska sredstva.

"Smatramo da je svrsishodnije da aerodromi koriguju svoje cijene u skladu sa ciljevima Okvirne transportne politike, te da tako omoguće konkurentnost aerodroma, a ujedno, da BHDCA, ali i sami aerodromi i drugi zrakoplovni subjekti, iz naknade, koja je jedan od ključnih izvora finansiranja ove institucije, osiguravaju kontinuiranu usklađenost Bosne i Hercegovine s međunarodnim standardima i preporučenom praksom te povećavaju nivo sigurnosti letenja", kazali su.

Prema Odluci o visini naknade koju plaćaju operatori zrakoplova po putniku u odlasku i toni prevezene robe/tereta s aerodroma u Bosni i Hercegovini, iznos naknade je tri KM po putniku, odnosno 40 KM po toni prevezene robe u odlasku s aerodroma u BiH, koliko je planirano i u narednom periodu.

Nadležni ističu da je ovo mač s dvije oštrice, jer bi uvođenje ove takse moglo negativno utjecati na niskotarifne aviokompanije, koje bi pod pritiskom profita morale napuštati aerodrome. S druge strane, ova taksa pogoduje bh. aerodromima, jer bi na ovaj način manje ovisili o entitetskim odnosno kantonalnim izdvajanjima.

Cijelu analizu čitajte na Bloomberg Adria.