ADVERTISEMENT

Bojkot, koji je pozivao građane da smanje potrošnju u trgovinama mješovite robe i široke potrošnje, kako bi se usmjerio pritisak na smanjenje inflacije i visokih cijena, trebao je biti signal vlastima i trgovcima o nezadovoljstvu potrošača. Međutim, podaci koji su objavljeni izazvali su različite reakcije i postavili mnoga pitanja o stvarnom utjecaju bojkota.

Potencijalne nedoumice

Prvo, važno je razumjeti da su podaci o prometu trgovina široki i obuhvataju različite sektore ekonomije.

"Promet trgovina“ uključuje maloprodaju, veleprodaju, trgovinu bijelom tehnikom, industrijskim mašinama, automobilima, te izvoz, uvoz i e-commerce.

U zbirne brojeve uključeni su i podaci o fakturama koje su izdale kompanije, mnoge od kojih su bile izdane upravo na dan bojkota, 31. januara.

Ovi faktori mogu značajno iskriviti percepciju stvarnog učinka bojkota, jer nisu svi sektori isto pogođeni potrošačkom šutnjom, a u nekim slučajevima, brojke su možda povećane zbog administrativnih razloga.

Najveći i najmanji prometi

Najveći promet zabilježen je u Ilidži, sa nevjerojatnih 12,077,159.39 KM, što pokazuje da je ova sarajevska općina imala visoku potrošnju na dan bojkota, gotovo u potpunosti iznad drugih, manjih gradova.

Ovaj broj mogao bi ukazivati na to da bojkot nije imao značajan efekt u Sarajevu i okolnim područjima, gdje je potrošnja ostala stabilna, bez izraženih promjena. S druge strane, mjesta poput Pala, s prometom od svega 1,465.25 KM, i Jablanica, sa 2,641.56 KM, prikazuju drastično niže iznose, što može sugerirati da su u manjim sredinama građani možda ozbiljnije pristupili bojkotu, svjesni težine inflacije i visoke cijene svakodnevnih proizvoda.

Međutim, kada pogledamo druge gradove kao što su Cazin sa 1,533,833.77 KM i Lukavac sa 1,965,935.20 KM, jasno je da su i oni zabilježili značajan promet, što implicira da bojkot nije bio široko prihvaćen u svim dijelovima zemlje.

Ovi podaci također upućuju na činjenicu da visoke cijene nisu nužno spriječile potrošnju u regijama s razvijenijim tržištima ili većim brojem poslovnih subjekata koji su nastavili s normalnim radom.

Kada je riječ o većim gradovima, najveća potrošnja posljednjeg dana januara iznosila je:

Tuzla - 6,284,060.40 KM

Zenica 2,821,317.01 KM

Sarajevo Stari Grad - 1,172,253.31 KM

Posljedice Bojkota

Važno je naglasiti da su različite regije imale različite odgovore na poziv za bojkot.

Na primjer, Mostar, s impresivnih 8,651,503.60 KM, kao i Breza sa 294,265.80 KM, pokazuju da je potrošnja ostala prilično visoka, čak i u regijama koje su bile najviše pogođene inflacijom.

Nasuprot tome, gradovi poput Foče, koja je zabilježila samo 6,331.45 KM, ili Bosanskog Grahova, s iznosom od 17,046.47 KM, ukazuju na moguće smanjenje potrošnje, možda kao rezultat toga što su građani u tim sredinama ozbiljnije pristupili bojkotu.

Društvene i ekonomske razlike u potrošačkoj moći i svijesti također igraju ključnu ulogu.

U većim urbanim sredinama kao što su Ilidža i Mostar, gdje su veće plaće i raznolikost proizvoda na tržištu, bojkot nije imao isti učinak kao u manjim zajednicama gdje je visoka inflacija još oštrije pogodila kućne budžete.

Također, u manjim sredinama, gdje ljudi više ovisno o dnevnim nabavkama i osnovnim proizvodima, može biti da su građani bili osjetljiviji na pozive za bojkot.

Faktori koji mogu utjecati na rezultate

Iako se može činiti da je broj od 12,077,159.39 KM zabilježen u Ilidži "negirao“ efekt bojkota, treba se provjeriti koliko su specifične okolnosti utjecale na ove brojke.

Na primjer, mnoge kompanije su u posljednjem trenutku izdale fakture koje nisu nužno odražavale realnu, svakodnevnu potrošnju.

Ove fakture mogle su biti u vezi s većim poslovnim transakcijama ili administrativnim prebacivanjima, što može umjetno povećati promet na dan bojkota.

Također, treba uzeti u obzir i vrijeme kada je bojkot organiziran krajem mjeseca, kada su mnoge trgovine mogle imati već planirane promotivne aktivnosti ili završne isporuke robe.

Posljednjeg dana u mjesecu, mnogi su trgovci pokušavali završiti fiskalne cikluse, što može utjecati na brojke koje su objavljene.

Na temelju podataka koji su objavljeni, teško je donijeti zaključak o potpunom uspjehu bojkota.

Iako su manji gradovi i neka ruralna područja pokazala smanjenje prometa, velike gradske sredine nisu doživjele značajnu promjenu u ponašanju potrošača.

Ovi podaci pokazuju da bojkot, iako je sigurno podigao svijest o visokoj inflaciji, nije imao direktan utjecaj na smanjenje potrošnje u svim dijelovima zemlje.

Euronews Bosna i Hercegovina i sutra donosi analize o rezultatima prvog bojkota.