Nakon odluke Evropskog suda pravde (ESP), koji je utvrdio kriterije za prihvatljivost dokaza dobijenih iz razgovora sa šifrovanih mreža Encrochat i SKY, Regionalni sud u Berlinu je donio odluku o neprihvatljivosti ovakvih dokaza u krivičnim postupcima.
ADVERTISEMENT
Ovo je samo još jedna od odluka koje su uslijedile nakon odluke Evropskog suda pravde.
U odluci ESP se navodi da bi se ovakvi dokazi mogli koristiti jedino kada se prvo ispoštuje domaći zakon, zakon države u kojoj se sudi i pod uslovom da je ta zemlja obavještena o preduzimanju mjera kojima se poruke presreću u odnosu na njene građane.
Tako je sud u Berlinu, u postupku protiv okrivljenog M.N., njega oslobodio po svim tačkama optužnice, sa dokazima koji su se zasnivali na EncroChat komunikacijama, a advokatica Lejla Čović smatra da je ovo vrlo značajna odluka jer se direktno odnosi i na sudske postupke u Bosni i Hercegovini.
"Sud u Berlinu je 19. decembra u predmetu koji je poznat kao M.N. i u kojem je postupak zasnovan na dokazima koji se tiču takozvanih EncroChat komunikacija, donio odluku kojom je oslobodio okrivljenog po svim tačkama optužnice. Ovo je vrlo značajan postupak, samim tim i vrlo značajna odluka. Odluka Berlinskog suda je bila očekivana nakon odluke Evropskog suda pravde u Luksemburgu. Upravo je i donijeta na osnovu zahtjeva suda u Berlinu, koji je tražio jasne smjernice prilikom odlučivanja o prihvatljivosti dokaza iz Enchrochat aplikacije, odnosno tzv. kriptovanih komunikacija. Sud u Berlinu je samo primijenio odluku Evropskog suda, kao višeg suda, i shodno tome, optuženog oslobodio svih optužbi. Upravo su i odbrane pred Sudom BiH sve vrijeme isticale iste argumente o neprihvatljivosti takvih dokaza i to na identičan način kako je utvrdio Evropski sud", kaže Čović.
Naša poznata advokatica podsjeća da su slične odluke donijete u više zemalja Evropske unije.
"Sve te zemlje su u svojim odlukama slijedile upute Evropskog suda pravde o neprihvatljivosti takvih dokaza, s obzirom da nisu bili ispunjeni različiti pravni kriteriji neophodni za upotrebu takvih dokaza u sudskim postupcima. Ako naši domaći sudovi ne budu dozvolili da se osporava zakonitost radnji koje su druge države preduzimale i ako ne budu dozvolili da se pristupi kompletnim dokazima i originalnom materijalu, to će biti apsolutno i grubo kršenje prava na odbranu i samim tim kršenje međunarodnog prava. Osnovno pravo odbrane jeste da ima mogućnost preispitivanja zakonitosti svih dokaza, pa tako i dokaza iz kriptovanih aplikacija, a sve kako je utvrđeno brojnim odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a konkretno i odlukom Evropskog suda pravde po pitanju kriptovanih aplikacija. Domaći sudovi moraju odbranama omogućiti pristup originalnim dokazima prikupljenim u stranim zemljama, jer, u suprotnom, postojat će kršenje prava na odbranu zagarantovano članom 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima", kategorična je Čović.
Osnovan je jedan zajednički međunarodni tim (Francuska, Italija, Njemačka, Holandija i Crna Gora – Joint Defense Team) kako bi lakše pratili dešavanja u svim zemljama koje imaju ovu vrstu predmeta, a, kako ističe naša advokatica, BiH će se rado pridružiti takvom timu.
"Mi branioci u predmetima kriptovanih aplikacija u stalnom smo kontaktu sa kolegama iz zemalja Evropske unije, kao i kolegama iz zemalja u regiji, razmjenjujemo sudsku praksu i naročito je korisna pomoć advokata iz Njemačke i Holandije koje su prve počele donositi odluke u predmetima kriptovanih aplikacija. Moram istaći da nam je kolega iz Crne Gore nedavno ustupio vrlo značajnu odluku Apelacionog suda u Podgorici, koji je odbio korištenje dokaza iz kriptovane aplikacije Anom u sudskom postupku koji se vodi pred tim sudom. Takva odluka je upravo proistekla iz prakse njemačkih sudova koji postupaju na identičan način, iz čega je vidljivo da i sudovi u regionu, čije zemlje još nisu članice EU (kao i BiH), postupaju u skladu sa sudskom praksom evropskih zemalja. Vjerujem da će i sudovi u Bosni i Hercegovini postupati na isti način kao i njihove kolege u Njemačkoj, Holandiji i drugim zemljama Evropske unije, a naročito shodno praksi sudova u Crnoj Gori koji imaju identičan pravni sistem. Sve ove odluke su potvrdile stav odbrana, a to je da su dokazi iz kriptovanih aplikacija SkyEcc i Anom samo operativne informacije, a nikako dokazi koji se kao takvi mogu koristiti u sudskim postupcima", podcrtala je na kraju Čović.