Nakon jučerašnjeg presa premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, dopremijera Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, ono što smo mogli čuti jeste da Vlada od Odluke da se minimalna plata poveća neće odstupiti.
ADVERTISEMENT
Minimalna plata je sa 619 KM povećana na 1.000 KM.
Da se minimalna plata poveća nije sporna ni radnicima, ni ekonomskim analitičarima, a ni privrednicima ali to je ujedno i jedini zajednički minimum. Način na koji to Vlada FBIH zahtjeva da bude učinjeno jeste put razlaza.
"Glasni" privrednici kako ih je premijer juče okarakterisao, tražili su od Vlade FBiH da oporezivi dio minimalne plate ostane kakav je bio, da iznos preko toga bude neoporeziv kao i da se taj iznos ne računa u osnovicu za obračun prosječne plate za FBiH.
Doprinosi na 1.000 KM neto plate u regiji kreću se od 25 posto pa na više npr: u Hrvatskoj iznosi 380 ili 420 KM (Zagreb), Srbiji 250 KM, Republici Srpskoj 400 KM, Brčko Distriktu 438 KM, Švicarskoj 110 KM (11%), dok u Federaciji iznosi 732 KM (73%).
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić u ovoj odluci Vlade FBIH, čija javna uprava leži na leđima privrede kako kaže, vidi da će se kroz nju davati mnogo više državi.
"Niko normalan nije protiv povećanja minimalne plate ali jeste protiv povećanja bruto plate, to znači da će se mnogo više davati državi za nikakvu uslugu", poručila je Cenić.
Ova Vlada je između ostalog došla na priči da će raditi reformu fiskalnog sektora kao i da će smanjiti opterećenje na rad, kaže Cenić.
"Ono što su trebali jeste da rade paralelno, da smanje opterećenje na rad, da se poveća neoporezivi dio plate ili da se minimalac poveća na 1.000, a da se porezi i doprinosi obračunavaju kao da je ona još 619 maraka", smatra Cenić.
Da bi ovo bila lijepa priča da je provedena na pravi način, saglasan je i ekonomista Igor Gavran, a da bi eventualno pojavljivanje manjka sredstava za uplatu doprinosa moglo da pokrije oporezivanje onih koji ostvaruju nadrealno visoku dobit.
Igor Gavran (Izvor: Ustupljena fotografija)
"Trebalo je biti izbalansirano na način da radnik dobije mnogo više novca, a poslodavac da nema mnogo veće troškove. Privremeni manjak sredstava za uplatu doprinosa, ukoliko bi se pojavio, mogao bi se lako nadomjestiti dodatnim oporezivanjem onih sektora koji ostvaruje nadrealno visoku dobit zlouporabom svog tržišnog položaja (banke, trgovački lanci, telekomunikacije), a uskoro bi pozitivni učinci na ukupnu ekonomsku aktivnost svakako donijeli i veće javne prihode. I ne bi bilo razloga za dodatnu inflaciju ni druge poremećaje", kaže Gavran.
Jasna je svima, a najviše radnicima priroda poslovanja određenih poslodavaca.
"Postoje poslodavci koji raspolažu enormnom dobiti i do sada nisu povećavali plaće isključivo iz pohlepe i želje da maksimiziraju dobit eksploatacijom radnika, te takve ne treba žaliti već pored ovog povećanja plaća radnicima treba i dodatno oporezivati, mnogo veći broj poslodavaca ili uopšte ne može podnijeti ovo povećanje troškova ili će to moći vrlo teško i uz različite 'egzibicije'", ističe Gavran.
Dok Svetlana Cenić ističe stalni spin ove Vlade FBiH da svako ko postavi pitanje, Vlada ga optuži da je protiv povećanja plata i protiv radnika. Nju to ne brine jer kako kaže "priču oko socijaldemokratije i prava radnika" njoj "ne mogu da prodaju oni koji nikada nisu digli glas kada smo imali silne radnike na čekanju, pljačkaške privatizacije".
"Ima poslodavaca koji su katastrofa, ali ja ne znam gdje je premijer našao tog koji ima čist profit 75 miliona neka nam kaže ime, jer tajkun se ovde ne postaje ako se ne sarađuje sa vlašću. Ima ljudi koji su se obogatili časno, preuzeli rizik, ali ovaj o kojem on priča nije mogao postati bez saradnje sa vlastima, bilo kojim vlastima", poručila je Cenić.
Vojin Mijatović, Nermin Nikšić i Toni Kraljević (Izvor: Facebook/Vojin Mijatović)
Premijer je juče iznio podatak (kad se sabere) da 187.690 građana radi za platu do 1.000 maraka. I sve bi to zvučalo kao teška socijalna priča da nije izjavio:
"Shvatili smo da imamo činjenicu da poslodavci kroz neoporezive isplate toplog obroka i prijevoza reketiraju svoje radnike".
Ovo je decenijama jasno radnicima, ali ostaje i dalje kao relna moguća posljedica i nove odluke Vlade FBiH.
"Neki će smanjiti broj zaposlenih, drugi će povećati cijene, pa ako ne izgube kupce onda i radnici s višim plaćama imati više troškove života i pitanje je hoće li uopšte osjetit ikakvo poboljšanje standarda, treći će neke radnike formalno otpustiti, a stvarno zadržati 'na crno', četvrti će isplaćivati više plaće ali ucjenjivati radnike da im 'vraćaju' dio plaće u gotovini pod prijetnjom otkazom", pojasnio je Gavran.
Ono što se može očekivati jeste lančano povećanje plata, ističe Cenić.
Svetlana Cenić (Izvor: Federalna TV)
"Sad onaj ko ima platu hiljadu maraka nek traži veću i tako će ići usklađivanje plate i to je ono što je problem kada se paralelno ne radi na fiskalnoj reformi.", kaže Cenić i podsjeća da je 10 hiljada radnika u RS ostalo bez posla nakon povećanja minimalca na 900 KM, bez obzira što su se vlasti tamo vadile da je to kriza u Evropi, jer to je uvijek najlakše reći.
I Cenić i Gavran problematizuju subvencije koje je Vlada FBiH najavila o kojima još ne znamo ništa doduše, jer nema ni usvojenog budžeta.
"Ovakav pristup ima dva dodatna rizika - ovisnost o Vladi FBiH i tako se privredni subjekti pretvaraju u 'socijalne slučajeve' i a poslovanje ovisi o dobroj volji nadležnog ministra ili ko već bude imao moć odlučivanja i dodjeli subvencija. A drugi rizik proizlazi iz prvog - za naše podneblje uobičajen rizik korupcije. Moglo bi se onda dogoditi da se neke male obiteljske radnje bez ikakvih veza i uticaja ugase bez subvencija a neki milioneri dobiju još i subvenciju na sve ostalo što imaju. To bi bilo više pravilo nego izuzetak", kaže Gavran.
Dok Svetlana Cenić ističe "u tako jednoj visokokorumpiranoj zemlji kada date nekome vlast da on određuje kome će dati subvencije, znamo šta se dešava".
Za Cenić nije najasnije ni čija je tačno ova odluka, obzirom da su se unutar same koalcije čula različita mišljenja.
"Naša stranka je bila protiv, iz Naroda i pravde su se čula mišljenja protiv to znači da je ovo odluka SDP-a. To što je ministar finansija stajao pored njih, ne znam što je, možda zato što je ministar finansija. Ne znam koliko je HDZ podržao. U Hercegovini masa firmi je odavno prešla tih 1.000 KM pa su skontali da neće biti puno pogođenih, a da ne pričam da kladionice nisu oporezovane. Tako da oni mogu da slegnu ramenima", pojasnila je Cenić.
Potencijalno pozitivni efekti mogli bi biti rast prihoda od doprinosa koji bi trebao stvoriti uslove za povećanje penzija i više novca za zdravstvo, ali nažalost često u praksi ne bude usmjereno tamo gdje treba i nema garancije ni za više penzije ni za bolje zdravstvo, ističe Gavran.
Ukoliko ne bude izmjena ono što najviše možemo očekivati jeste šteta.
"Mnogi bi mogli ostati bez posla ili barem regularnog radnog odnosa a povećani troškovi poslovanja će potaći novi rast cijena koji će opet bogate koji upravljaju cijenama učiniti bogatijima a siromašne uključujući i one radnike kojima plaće porastu siromašnijim", zaključio je Gavran.