Ponovno brojanje glasačkih listića u Glavnom centru za brojanje u Zetri otvorilo je dodatna pitanja o regularnosti Općih izbora održanih 4. oktobra. Brojanje se odvija u tri smjene, a provjere obuhvataju biračka mjesta na kojima su zabilježena neslaganja između ručnog i elektronskog brojanja te podataka sa uređaja za biometrijsku identifikaciju birača.

Prema dostupnim podacima, na pojedinim biračkim mjestima utvrđena su odstupanja veća od dva odsto između broja glasačkih listića i evidentiranog broja birača. Centralna izborna komisija BiH naložila je da se utvrdi tačan odziv birača i izvrši kontrolno ručno brojanje kako bi se razjasnili uzroci neslaganja.

Dok kontrolno brojanje traje, sve je manje vremena za utvrđivanje i potvrđivanje izbornih rezultata. Rok za utvrđivanje rezultata ističe 24. oktobra, dok je krajnji rok za njihovo konačno potvrđivanje 3. novembar. Ipak, još nije izvjesno hoće li svi postupci biti završeni u predviđenim rokovima.

Iz Koalicije "Pod lupom" upozoravaju da nove izborne tehnologije mogu unaprijediti izborni proces, ali da nisu dovoljne za rješavanje svih problema. Smatraju da su potrebne i promjene u radu izborne administracije, bolja tehnička podrška na biračkim mjestima, jasnije definisana odgovornost učesnika izbora i efikasnije sankcionisanje nepravilnosti.

Posebno je važno, navode, da pripreme za naredne izbore počnu ranije i da se osigura kvalitetna obuka članova biračkih odbora.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH smatra da CIK mora utvrditi zbog čega je došlo do nesrazmjera između broja glasačkih listića i evidentiranih birača.

"Moguće je da budu neke nejasne oznake, tipa da kružići nisu dobro popunjeni, ili da dođe do tehničkog kvara. Sve preko toga je indikacija za nepravilnosti i upravo zato se izdaju naredbe da se ponovo broje glasački listići sa određenih biračkih mjesta, kako bi se utvrdilo da li su u pitanju tehničke nepravilnosti ili namjerna opstrukcija biračkih odbora, dodavanje listića ili manipulacije identitetima osoba koje su izašle na glasanje", rekao je Ožegović.

Dodatnu pažnju privlači broj nevažećih glasačkih listića. Prema preliminarnim podacima navedenim u prilogu, na nivou svih izbornih trka riječ je o stotinama hiljada listića, dok je za Parlamentarnu skupštinu BiH evidentirano gotovo 120.000 nevažećih listića.

Dio političkih aktera upozorava i na mogućnost kašnjenja u objavljivanju rezultata. Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, smatra da bi nedostatak ljudskih kapaciteta mogao otežati završetak svih poslova u predviđenom roku.

"Vidimo da je, kada je riječ o ljudskim kapacitetima, moguće da Centralna izborna komisija u Zetri nema dovoljno ljudi da sve odradi na vrijeme. Nadam se da će uspjeti stići, ali ne bi me iznenadilo da se neki rokovi probiju jer sve ovo sporo ide od 4. oktobra", rekao je Čavalić.

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, ocijenio je da veliki broj spornih glasačkih listića baca sumnju na rezultate izbornog procesa.

"Imamo situaciju da je izborni proces kompromitovan ogromnim brojem glasačkih listića, što baca sjenu na realne rezultate izbornog procesa", rekao je Mehmedović.

Konačni zaključci o eventualnim nepravilnostima zavisiće od rezultata kontrolnog brojanja i analiza koje provodi CIK. Nakon potvrđivanja izbornih rezultata počeće teći zakonski rokovi za konstituisanje zakonodavnih tijela i formiranje izvršne vlasti na različitim nivoima u BiH.