Formiranje vlasti na državnom nivou u Bosni i Hercegovini sve je bliže realizaciji po modelu koji okuplja vodeće nacionalne aktere, smatra politički analitičar Enver Kazaz. U analizi trenutnih političkih kretanja za Euronews, Kazaz naglašava da stabilnost budućeg Vijeća ministara ostaje pod velikim upitnikom usljed oprečnih stavova potencijalnih partnera.
ADVERTISEMENT
Komentarišući mogućnost uspostavljanja nove vladajuće većine i pobjedničku kombinaciju stranaka na državnom nivou, Kazaz procjenjuje da je formiranje vlasti između SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA gotovo izvjesno, ali upozorava na neminovne blokade koje slijede.
"SNSD, HDZ BiH i SDA će formirati vlast po onom principu koji je najavio Dragan Čović, da će biti u vlasti oni koji imaju većinu u Domu naroda, a to su te tri stranke. Treba reći da će tu vjerovatno trebati još neki glasovi, npr. Stranke za BiH u Predstavničkom domu, da bi se Vlada izglasala. Od te Vlade, ja u startu očekujem ozbiljne blokade. Naime, Dragan Čović je najavio da će tražiti promjene Izbornog zakona, onda će biti vrlo zanimljivo ne kako će reagovati gospodin Izetbegović, nego njegov partner Semir Efendić, kao veliki populista. Onda ćemo imati izuzetnu borbu između partnera iz Federacije, SDA, SBiH i HDZ, oko onoga što se može na jednostavan način donijeti. Gospodin Čović ne smije da uđe u promjenu Ustava BiH, za to je potrebna dvotrećinska većina za koju ne znam da li bi imali partneri na vlasti dovoljan broj glasova u Predstavničkom domu, u Domu naroda vjerovatno bi. Promjena Ustava bi podrazumijevala promjenu provođena presude Sejdić-Finci na tragu Čovićevog zahtjeva, sa druge strane, nama su ostala dva zakona i izbor pregovarača za otvaranje pregovora sa EU zbog čega gubimo novce, i tu će biti blokada, tako da se nastavlja kriza državne vlasti", kaže Kazaz.
Osvrćući se na ulogu i dinamiku odnosa unutar Predsjedništva BiH, Kazaz odbacuje političke narative o preglasavanju te naglašava realne ustavne okvire u kojima ovo tijelo funkcioniše.
"Velika je laž, koju je smislio Komšić o tih 2:1 u Predsjedništvu za ili protiv BiH. Ustav propisiuje. Ako se u ključnim stvarima desi preglasavanje, onda pojedini član Predsjedništva, recimo iz RS, poteže vitalni nacionalni interes i ide na NSRS, Bošnjaci i Hrvati na domove naroda. Tako da se odluke donose koncenzusom. Dakle, ovlasti Predsjedništva su veoma male. Predsjedništvo jedino što važno radi je imenovanje ambasadora, tobože vodi spoljnu politiku koja je nikakva i imenuje mandata Vijeća ministara i odobrava budžet. Kada pogledate te ovlasti, onda vidimo da bitnog razloga za preglasavanje nema. Ko je insistirao na tome, oni koji su bili ratoborni, to su Komšić i Cvijanović. Ja ne vjerujem da će tu biti ozbiljnijih problema. Predsjedništvo je organ koji služi kao neka vrsta protokola", ističe Kazaz.