Na Opštim izborima u BiH 2026. godine žene čine 42,36 odsto svih kandidata, ali su na čelu izbornih lista višestruko manje zastupljene. Najveći udio nositeljica lista je na kantonalnom nivou, dok je u Narodnoj skupštini Republike Srpske njihov udio manji od deset odsto. Istovremeno, dvije žene prvi put će činiti većinu Predsjedništva BiH.
ADVERTISEMENT
Na ovogodišnjim izborima kandidovano je 7.028 osoba, među kojima 2.977 žena. Zakonska kvota od najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola tako je ispunjena, ali brojke pokazuju da žene mnogo rjeđe dolaze do vrha lista.
Od 542 kandidatske liste za zakonodavna tijela, žene predvode 84, odnosno 15,5 odsto. U odnosu na 2022. godinu, njihov udio na čelu lista smanjen je za 6,1 procentni poen.
Najmanje žena na čelu lista u RS
Najizraženija razlika je u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Od 138 lista, samo 13 predvode žene, odnosno 9,4 odsto.
Na državnom nivou žene predvode 18 od 110 lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, odnosno 16,4 odsto.
Najveći udio je na kantonalnom nivou – žene su na čelu 27 od 143 liste, odnosno 18,9 odsto.
Predsjedništvo BiH – potpuno drugačija slika
Za razliku od parlamentarnih lista, žene će prvi put činiti dvije trećine Predsjedništva BiH.
Prema preliminarnim rezultatima, Željka Cvijanović i Darijana Filipović osvojile su mandate, dok će treći član biti Denis Bećirović.
Tako će žene činiti 66,7 odsto Predsjedništva, iako su među svim kandidatima činile 42,36 odsto.
Koliko ih ulazi u parlamente?
Konačan broj žena koje su osvojile mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu FBiH, Narodnoj skupštini RS i kantonalnim skupštinama još nije moguće pouzdano navesti, jer CIK još nije zaključio konačne rezultate.
Izbori su, međutim, već pokazali jasnu razliku: zakonska kvota omogućava ženama da budu brojno zastupljene među kandidatima, ali su muškarci i dalje daleko češće na čelu izbornih lista.
Najveći izuzetak je Predsjedništvo BiH, gdje će prvi put dvije žene istovremeno biti članice najvišeg kolektivnog organa države.