ADVERTISEMENT

Govoreći o septembarskoj isplati, Delić je pojasnio da se ne radi o novom, odvojenom povećanju, već o konačnom obračunu ukupnog usklađivanja za ovu godinu.

"Penzioneri će u septembru, sa isplatom avgustovske penzije, dobiti dodatno povećanje procenta drugog redovnog usklađivanja penzija, što će značiti da je to konačni obračun za 2026. godinu ukupnog povećanja penzije."

Ukupno povećanje penzija 15,08 posto

Delić je potvrdio da će konačno povećanje biti znatno veće od ranije isplaćenih 3,5 posto.

"Već smo imali sjednicu Upravnog odbora Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja. Ukupno povećanje za 2026. godinu će iznositi 15,08 posto."

Prema njegovim riječima, izmjenama zakona omogućeno je povećanje koje je značajno veće od ranije zakonski dozvoljenog maksimuma.

"U odnosu na zakon koji smo imali ranije, povećanje je trebalo biti maksimalno do pet posto, ali nakon usvajanja novog zakona za 2026. godinu ukupno povećanje penzija će biti 15,08 posto."

Penzionerima će biti isplaćena i razlika

Delić je pojasnio zašto je u julu izvršeno usklađivanje od 3,5 posto, iako konačni obračun donosi znatno veće povećanje.

"Pokazalo se da u trenutku julskog usklađivanja nisu bili poznati svi statistički podaci koji su neophodni za konačni obračun i onda se uradilo u julu ovo akumulativno 3,5 posto."

Dodao je da bi čekanje konačnih statističkih podataka značilo da bi penzioneri mjesecima čekali na povećanje.

"Mi želimo da penzioneri što prije, kada imamo određene podatke na osnovu kojih možemo isplatiti minimum za garantovano povećanje u tom trenutku, to penzioneri dobiju odmah i zato smo radili akumulativno usklađivanje."

Kako je kazao, razlika će biti isplaćena retroaktivno.

"Kada se saznaju konačni podaci, uradi se i konačni obračun i retroaktivno se isplate razlike u ta dva obračuna. To znači da u ovoj opciji penzioneri dobiju svoje povećanje mjesec ili dva ranije, a retroaktivno im se isplati razlika, što će se sada uraditi i u septembru, odnosno 4. septembra, kada će biti isplaćene uvećane augustovske penzije i razlika za julsku penziju."

Formula usklađivanja: 60 posto plata i 40 posto troškovi

Delić je istakao da je konačni obračun definiran zakonom i formulom koju su, kako tvrdi, inicirali predstavnici penzionera.

„Konačni obračun je definisan na osnovu formule, a formulu su inicirali iz Saveza penzionera Federacije Bosne i Hercegovine. Usvojeno je sve ono što su oni tražili u tom svom zahtjevu. Oni su tražili da formula bude ovakva kakva je ona danas.“

Formula podrazumijeva kombinaciju rasta prosječne plate i indeksa potrošačkih cijena.

„60 posto prosječna plata i 40 posto indeks rasta potrošačkih cijena, ili obrnuto, u zavisnosti koji je omjer povoljniji u datom trenutku za penzionere. Mi smo dužni da sprovodimo taj zakon.“

Iz budžeta dodatno izdvojeno gotovo 500 miliona KM

Delić kaže da je povećanje penzija zahtijevalo izdvajanje značajnih dodatnih sredstava iz federalnog budžeta.

„Mi smo uradili i više nego što su bila naša očekivanja i više nego što su bile naše realne, posebno fiskalne mogućnosti, obzirom da se iz budžeta izdvojilo dodatnih sredstava u iznosu od skoro 500 miliona konvertibilnih maraka za isplatu ovogodišnjeg uvećanja penzija.“

Dodao je da bi, bez izmjena zakona, penzije ove godine mogle rasti maksimalno pet posto.

„Penzija će u 2026. godini rasti 15,08 posto, a da nismo uradili izmjene i dopune zakona, one bi maksimalno rasle pet posto.“

Delić: Nije tačno da su penzioneri tražili omjer 70:30

Govoreći o modelu usklađivanja 60:40, Delić je odbacio tvrdnje da su penzioneri prvobitno tražili omjer 70:30.

"Nije tačno da su penzioneri tražili 70:30. Mi imamo zvanične zahtjeve. Nekoliko puta sam ih pokazivao javno i možete ih evo i sada dobiti. Oni su tražili taj omjer 60:40 posto."

Prema njegovim riječima, usvajanje takvog modela predstavljalo je veliki fiskalni izazov.

"Mnogi stručnjaci koji rade ovdje u Ministarstvu i u Zavodu penzijskog i invalidskog osiguranja, kada su vidjeli taj prijedlog, što bi mi narodskim rječnikom rekli, uhvatili su se za glavu jer su znali da nije jednostavno obezbijediti dodatnih 500 miliona konvertibilnih maraka iz budžetskih sredstava."

Najniža penzija ubuduće zavisit će od dužine staža

Jedna od važnijih izmjena zakona odnosi se na buduće penzionere, odnosno na način određivanja najniže penzije.

"Pravedno je zato što nije pravedno da onaj ko radi 15 godina i onaj ko radi 40 godina imaju isti iznos penzije. To je također bio jedan od zahtjeva sa samog početka mog mandata od svih, da tako kažemo, socijalnih partnera, primarno od Saveza penzionera Federacije Bosne i Hercegovine."

Delić smatra da bi novi sistem trebao dodatno motivirati građane da duže ostanu u sistemu obaveznog osiguranja i redovno uplaćuju doprinose.

"Jedino je pravedno da je sistem penzijsko-invalidskog osiguranja sistem stečenih prava, a stečena prava su dužina radnog staža i visina uplaćenih doprinosa. Na osnovu toga se motiviše da ljudi više rade, da se uplaćuju veći doprinosi i da bi ostvarili oni sami veće penzije."

Oko 6.000 budućih penzionera moglo bi biti obuhvaćeno promjenom

Na pitanje koliko bi budućih penzionera zbog izmjene člana 81 moglo ostvariti nižu penziju nego prema ranijem zakonu, Delić je kazao da procjene govore o oko 6.000 ljudi.

„Ono što smo mi radili od analiza i procjena, taj broj ne bi trebao da bude veći od podataka koje sad imamo, govori o prilike oko šest hiljada penzionera.“

Ipak, smatra da je važnije uspostaviti princip po kojem visina penzije zavisi od dužine staža i uplaćenih doprinosa.

„Ne može neko ko radi 15 godina imati istu penziju kao čovjek koji radi 40 godina jer to znači da ovaj koji radi 15 godina uzima od ovog koji radi 40 godina i na taj način dovodimo u nepovoljan položaj jedan čitav sistem.“

Teret neuplaćenih doprinosa ne smije pasti na radnike

Delić je govorio i o radnicima kojima dio radnog staža nije evidentiran zbog toga što poslodavci nisu uplaćivali doprinose.

"Teret poslodavaca je takav i to su njihovi propusti i država mora naći alate i načine da strožije sankcioniše takve poslodavce koji su spremni da imaju radnike koji za njih rade i doprinose njihovim prihodima i zaradama, a nisu spremni da im uplaćuju obavezne doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.“

Dodao je da je Ministarstvo rada i socijalne politike nastojalo pojačati inspekcijski nadzor.

„Mi smo se potrudili, barem kada je ovo ministarstvo u pitanju, da pojačamo inspekcijske nadzore nad takvim poslodavcima, da tražimo da se poštuje prije svega Zakon o radu.“

Socijalni minimum treba rješavati kroz socijalnu politiku

Delić smatra da država treba garantirati socijalni minimum, ali ne kroz sistem penzijskog osiguranja.

„Država treba da garantuje socijalni minimum svakom građaninu, ali ne kroz Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. To smo već sto puta ponovili. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju je sistem stečenog i zarađenog prava.“

Istakao je potrebu za uspostavljanjem socijalne karte koja bi omogućila preciznije utvrđivanje stvarnog materijalnog položaja građana.

„Ono što je nama neophodno, kao i na federalnom nivou i državi sigurno, jeste socijalna karta da tačno utvrdimo da li neko ko radi na crno danas zarađuje pet ili deset hiljada konvertibilnih maraka, a ne plaća uopšte doprinose i na taj način šteti i sebi, i svim budućim penzionerima, i svim sadašnjim penzionerima, i državi.“