Posjeta visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas Bosni i Hercegovini predstavlja jasan signal da je BiH i dalje među prioritetima Evropske unije, ali i upozorenje domaćim vlastima da bez reformi neće biti ni evropskog novca, ocijenio je profesor Fakulteta političkih nauka u Ljubljani Fares Kočan.
ADVERTISEMENT
Komentarišući poruku Kaje Kalas da vlasti u BiH moraju "uraditi domaću zadaću ili ponovo izgubiti novac", Kočan ističe da je riječ o važnom političkom signalu, ne samo za domaće političke elite već i za građane.
"Evropska unija pokazuje da ostaje posvećena Bosni i Hercegovini, ali očekuje konkretne rezultate. Političke elite moraju završiti svoj dio posla ako žele da zemlja napreduje na evropskom putu", rekao je Kočan.
Govoreći o mogućnosti da BiH ostane bez dijela sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Kočan smatra da Evropska unija na taj način želi poslati poruku kako državama regiona, tako i članicama koje su skeptične prema proširenju.
"Poruka je jasna - novac će dobiti oni koji provode reforme. Crna Gora i Sjeverna Makedonija ostvaruju napredak, dok BiH zbog političkih blokada rizikuje da izgubi značajna sredstva", kaže on.
Prema njegovim riječima, ključni problem evropskih integracija BiH nisu evropske institucije već domaće političke elite.
"Političke elite zarobile su proces evropskih integracija i koriste ga za vlastite političke interese, umjesto da ga vide kao priliku za unapređenje države i života građana", ocijenio je Kočan.
Dodaje da zbog takve političke dinamike ozbiljniji reformski iskoraci prije izbora 2026. godine nisu realni, podsjećajući da su i evropski zvaničnici ranije upozoravali da bi značajniji napredak mogao uslijediti tek nakon izbornog ciklusa.
Osvrćući se na pitanje izbora novog visokog predstavnika u BiH, Kočan smatra da Evropska unija neće odustati od namjere da zadrži vodeću ulogu u ovom procesu.
"EU želi očuvati OHR i bonska ovlašćenja, jer upravo njihovo postojanje predstavlja važan instrument odvraćanja od političkih kriza. Mislim da će Brisel insistirati na evropskom kandidatu", istakao je.
On smatra da se iza rasprave o izboru visokog predstavnika krije širi sukob evropske i američke vizije Bosne i Hercegovine.
"Američki pristup danas je više usmjeren na ekonomske i geopolitičke interese, dok Evropska unija insistira na izgradnji institucija, vladavini prava i procesu izgradnje države", rekao je Kočan.
Govoreći o francusko-njemačkom non-paperu o postepenom pristupanju Evropskoj uniji, Kočan ocjenjuje da dokument pokazuje kako EU ozbiljno razmatra novi model proširenja.
Prema njegovom mišljenju, zemlje Zapadnog Balkana mogle bi prvo postati dio evropskih politika i tržišta, dok bi puna politička prava uslijedila u kasnijoj fazi.
"Zapadni Balkan postaje strateški važan za Evropsku uniju zbog reindustrijalizacije, sigurnosti i ekonomskog razvoja. Zato vjerujem da će fazna integracija biti model koji će se primjenjivati na cijeli region", zaključio je Kočan.