Katolici danas slave Uskrs, najveći hrišćanski praznik kojim se obilježava središnji događaj hrišćanstva – uskrsnuće Isusa Hrista od mrtvih.
Taj događaj, koji nadilazi istoriju i nadahnjuje milione vjernika širom svijeta, temelj je hrišćanske vjere, nade i života.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana Humac, naglašava kako je Isusovo uskrsnuće temelj hrišćanske vjere.
Naglasio je kako se temeljna razlika hrišćanstva u odnosu na druge religije očituje upravo u vjeri u uskrsnuće Isusa Krista.
"Svaka religija ima svoga osnivača. I svi ti osnivači su bili veliki. Ali nijedan od njih nije uskrsnuo. Jedino mi hrišćani vjerujemo da je naš utemeljitelj Isus Krist uskrsnuo. Budući da je Isusovo uskrsnuće temelj naše vjere i temelj našega budućeg uskrsnuća, iz toga logično slijedi da je onda Uskrs najveći hrišćanski praznik. Slavimo ga prije svega svečanim misnim slavljima i zajedničkim druženjem - naglašava fra Landeka.
Dodao je kako su žrtva i krst neizostavan put ne samo prema uskrsnuću nego i prema istinskoj radosti u svakodnevnom životu.
Po njegovim riječima, bez požrtvovnosti i odricanja nema uspješnih brakova, stabilnih porodica niti ličnog ispunjenja u bilo kojem životnom pozivu, bilo da je riječ o duhovnom zvanju ili obrazovanju.
Uskrs se u hrišćanskoj tradiciji slavi svečanom misom, nakon koje vjernici okupljaju porodicu i jedu blagoslovljenu hranu – najčešće šunku, kuhana jaja, mladi luk i pogače. Posebno mjesto zauzimaju pisanice, obojena jaja, koja se daruju prijateljima i komšijama kao znak ljubavi, zajedništva i novoga života.
Priprema za ovaj praznik traje 40 dana kroz korizmu, vrijeme posta, molitve, pokore i unutarnje obnove koje počinje na Pepelnicu. Uskrs je pomični blagdan, što znači da njegov datum nije fiksan nego se mijenja svake godine. Slavi se prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca koji dolazi nakon proljetne ravnodnevnice.