Izbor nove Vlade Republike Srpske za jedne je tehničko pitanje, za druge povlačenje pod pritiskom, dok za bivšeg predsjednika sve ima veze sa finansijama i namjerom da RS izađe van domaćih granica.
ADVERTISEMENT
"Radi se o tome da Republika Srpska treba da izađe na međunarodno tržište kapitala i da ne bi bila osporavana ta priča, da li neko misli ovako ili onako, mi smo odlučili da ovo uradimo. Dakle, da bi kasnije mogli da budemo potpuno legitimni u tom pogledu", rekao je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a.
Na sve je komentar imao i Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora u Savjetu ministara BiH. Kaže da Republike Srpska mora da vrati 600 miliona maraka duga koji ne može prebaciti na nivo BiH. Za njega, kako kaže, ovi politički potezi nisu slučajni.
"Jasno je da politički potezi kojima svjedočimo nisu slučajni. Velike obaveze koje dolaze već ove godine stvaraju pritisak za novo zaduženje, a sada se pokušava stvoriti politički i pravni okvir da se to zaduženje provede. April 2026. biće pravi test stvarnog stanja javnih finansija RS za koje tvrdim da nisu dobre", napisao je Hasanović na društvenim mrežama.
Reakcije stižu i od strane opozicije. Da će Vlada Republike Srpske uskoro po novo zaduženje kod međunarodnih kreditora u iznosu od oko milijardu i po maraka, upozorava predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.
"A zašto im treba pa da bi se vratila ona milijarda i 600 miliona KM duga koja dospijeva u ovoj godini. Stvari su ovdje jasne, međunarodni kreditori vidjevši na Ustavnom sudu BiH apelaciju postavljaju upitnik legitimiteta ove Vlade koja sve vrijeme tvrdi da ima legitimitet, ali kada treba izaći i kada treba pregovarati sa međunarodnim faktorom, onda lijepo kleknu i zgaze Narodnu skupštinu i sve institucije Republike Srpske", navodi Trivić.
Za dobijanje nedostajućih sredstava Republika Srpska mora imati institucije koje su legitimne i legalne, ističu iz SDS-a.
"Ona to danas praktično nije imala zato što Vlada Save Minića prva, pa druga ustvari nije bila ni legitimna niti legalna. Oko dvije milijarde mora praktično dodatno da se zaduži da bi mogla vratiti milijardu i 600 KM dugoročnog kredita koji dospijeva ove godine. Dakle, to ne može kratkoročnim zaduživanjem nego mora izaći na međunarodnom tržište kapitala", smatra Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS.
Obaveze sa Londonske berze dolaze na naplatu krajem aprila u iznosu od oko 600 miliona maraka. Republika Srpska za ovaj iznos zadužila se još u aprilu 2021. godine, međutim, detalje u vezi sa ovi ugovorima, Vlada nije objelodanila. U javnosti se tada pojavila informacija da je riječ o petogodišnjim obveznicama s kamatom stopom od 4,75 odsto.
"Budžetom Republike Srpske za 2026. prihod u budžet planiran je milion i 700 miliona KM, odakle će RS naći te pare nego na međunarodnom tržištu kapitala. Tako da sam 100 odsto siguran da je gospodin Dodik govorio istinu, možda se i preletio kada je rekao i da su ostavke i sve ovo što se radi uslovljeno kako bi se Republika Srpska mogla da se zaduži na međunarodnom tržištu da vrati vjerovatno tih 300 miliona i sigurno da pride posudi još neki novac za krpljenje budžeta", pojašnjava novinar Darko Momić.
I dok se u javnosti polemiše da li, kada i kako Republika Srpska izlazi na međunarodno tržište kapitala, Savo Minić i Zora Vidović sastali su se i sa predstavnicima MMF-a uz poruku da Republika Srpska redovno izmiruje svoje obaveze i da je opredjeljena za nove, pa i strane investicije.