ADVERTISEMENT

Predsjedništvo se nije stiglo izjasniti o Rezoluciji jer je vanredna sjednica sazvana tek nakon glasanja. Ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija nije odgovorio po čijem je nalogu je kosponzorirao Rezoluciju. Ministar vanjskih poslova priznaje da je odluka donesena mimo procedura.

Bespotreban čin, tako je Željko Komšić nazvao odluku da BiH bude kosponzor rezolucije kojom se osuđuju napadi Irana na zemlje Zaliva. Tvrdi I da je više puta rekao ambasadoru BiH u UN-u Zlatku Lagumdžiji da BiH ne treba kosponzorisati rezoluciju jer to ne donosi nikakvu korist, a može štetiti. Nigdje se ne govori o tome da Iran, koji je napadnut, ima pravo, po Povelji Ujedinjenih nacija, da se brani, piše Komšić.

Drugačije, pak mišljenje ima Željka Cvijanović, koja je prije glasanja u UN-u tražila da se o svemu izjasni Predsjedništvo. 

"Zatražila sam da se Predsjedništvo BiH hitno izjasni o prijedlogu da BiH postane kosponzor Rezolucije", navela je Cvijanović.

Komšić objašnjava da je sjednicu zakazao, kako to nalaže Poslovnik, u roku od 24 sata, međutim, glasanje u UN-u je već bilo završeno. 

Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija nije odgovorio na upit Euronewsa po čijem nalogu je podržao i kosponzorisao dokument. Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković priznaje da je odluka donesena mimo procedura, uz kritike na račun Komšića. 

"Predsjedništvo BiH ambasadoru Zlatku Lagumdžiji otkad je on gore nije dalo nalog za bilo kakvo postupanje nikad, niti jednom. Rezolucije koje smo usvajali kada smo stali na stranu ljudi u Gazi i Palestini su bile isključivo moje direktive i odluke ambasadora Lagumdžije i naše misije u UN-u", rekao je Konaković.

Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja smatra da je riječ o potezu koji ne predstavlja formalnu odluku države jer je Predsjedništvo jedina institucija nadležna za vođenje spoljne politike. 

Istovremeno Šolaja upozorava da prenošenje unutrašnjih političkih sporova na međunarodnu scenu, ali I prebrzo odlučivanje može biti opasno.

"Mislim da bi ovdje napraktičniji pristup bio totalna uzdržanost jer na kraju krajeva, ovo neće tako brzo I tako lako da se završi. Ta podrška ili ne podrška igra poptuno nebitnu ulogu u ovakom oružanom raspletu", kaže Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa.

Sa druge strane, profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić, dijeli mišljenje da male države, poput Bosne i Hercegovine, ne bi trebalo da se posebno ističu svojim stavovima u ovakvim sukobima jer ne mogu značajno uticati na razvoj događaja. Ipak, ocjenjuje da ovaj potez Bosne i Hercegovine nije problematičan.

"Mislim da je ispravan način na koji je urađeno. Vi ste imali situaciju u kojoj 13 država glasalo za ovu rezoluciju unutar Savjeta bezbjednosti i BiH je kosponzor kao i ostale države u regiji I imali ste situaciju u kojoj niti Kina niti Rusija nisu glasale protiv, tačnije nisu blokirale rezoluciju . Stoga smatram da je manje više beningna stvar , posebno zato što ne ulazi u ono što je suština problema a to je identifikacija cjelokupnog problema", rekao je Huskić. 

U Savjetu bezbjednosti UN-a usvojena je rezolucija kojom se osuđuju napadi Irana na zemlje Persijskog zaliva. Za rezoluciju je glasalo 13 država, dok su Rusija i Kina bile uzdržane. Protiv nije glasao niko. Kosponzorisalo ju je 155 država – među njima i zemlje regiona, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.