ADVERTISEMENT

U obrazloženju presude navodi se da je prije poništavanja rezultata kandidat Siniša Karan imao 222.182 glasa, dok je kandidat Branko Blanuša osvojio 212.605 glasova. Međutim, nakon što su poništeni rezultati glasanja na biračkim mjestima na kojima je CIK utvrdio nepravilnosti, broj glasova se promijenio – Karan je imao 195.282 glasa, dok je Blanuša dobio 201.681 glas. Sud zaključuje da iz ovih podataka jasno proizlazi da je poništavanje glasanja imalo uticaj na konačan ishod izbora.

SNSD je u žalbi tvrdio da nepravilnosti u vezi sa glasanjem 908 birača bez validnog identifikacionog dokumenta ne mogu imati presudan uticaj na ishod izbora, čak i u slučaju da su svi glasovi pripali jednom kandidatu. Dodatno je problematizovano to što je CIK, prema navodima iz žalbe, ovu vrstu nepravilnosti utvrdio na 270 biračkih mjesta, ali je poništio rezultate samo na 119 njih, bez jasnih i ujednačenih kriterija.

Apelaciono vijeće je ove navode odbacilo kao neosnovane. Sud je prihvatio obrazloženje CIK-a prema kojem su izbori poništeni na onim biračkim mjestima gdje je utvrđeno da je šest ili više birača glasalo sa nevažećim identifikacionim dokumentima. Kako se navodi, manji broj takvih slučajeva mogao se smatrati propustom ili greškom člana biračkog odbora, dok veći broj ukazuje na zloupotrebu izbornog procesa.

U presudi se navodi da je CIK u ožalbenoj odluci precizirao ukupan broj birača koji su glasali sa nevažećim dokumentima na biračkim mjestima na kojima su rezultati poništeni. Pored toga, Sud podsjeća da su na pojedinim biračkim mjestima utvrđene i ozbiljnije nepravilnosti, uključujući krivotvorenje potpisa, što je potvrđeno nalazima sudskih vještaka. Na određenim lokacijama istovremeno su zabilježene obje vrste nepravilnosti.

SNSD je u žalbi naveo i da je indikativno to što su izbori poništeni na biračkim mjestima na kojima je kandidat ove stranke ostvario ubjedljivu prednost u odnosu na drugog kandidata, te da javnost nije upoznata sa svim biračkim mjestima na kojima je utvrđeno glasanje bez važećih identifikacionih dokumenata. Sud BiH je ove navode ocijenio paušalnim, ističući da su razlozi za poništavanje jasno navedeni u obrazloženju odluke CIK-a i da se temelje isključivo na utvrđenim činjenicama i primijenjenim kriterijima.

Neosnovanim su ocijenjeni i žalbeni navodi SNSD-a u vezi sa odgovornošću predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, koje imenuje i obučava Centralna izborna komisija. Sud je naveo da se postupci za utvrđivanje odgovornosti izborne administracije vode odvojeno od postupka odlučivanja o zakonitosti izbora, te da će eventualne sankcije prema članovima biračkih odbora biti predmet posebnih postupaka koje CIK može pokrenuti nakon provedenih izbora.

Apelaciono vijeće je zaključilo da su nepravilnosti utvrđene na ukupno 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica bile takvog obima i karaktera da rezultati glasanja na tim mjestima ne odražavaju stvarnu volju birača. Sud je naglasio da se odredbe Izbornog zakona BiH ne odnose na dodjelu mandata, kako je to u žalbi pogrešno tumačeno, već na zakonitost izbornog procesa i vjerodostojnost izborne volje.

Na osnovu svega navedenog, Sud BiH je primjenom člana 81. stav 1. Zakona o upravnim sporovima BiH odbio žalbu SNSD-a kao neosnovanu i potvrdio odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine kao pravilnu i zakonitu.

Zašto je Sud BiH odbio i žalbu SDS-a?

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo je kao neosnovanu žalbu SDS-a u vezi sa ponavljanjem prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. U žalbi je SDS iznio više primjedbi na način na koji je CIK vodio postupak i donio odluku, dok je Sud BiH u presudi detaljno odgovorio na svaki od tih navoda.

SDS je u žalbi naveo da zaključak CIK-a od 3. decembra 2025. godine, kojim je po službenoj dužnosti pokrenut postupak zbog sumnje u povrede izbornog procesa, nije objavljen niti dostavljen političkim subjektima. Zbog toga, kako se navodi, nije bilo moguće utvrditi njegovu zakonitost, niti je jasno koja su biračka mjesta obuhvaćena tim zaključkom i zašto nisu obuhvaćena sva biračka mjesta u izbornim jedinicama Doboj, Zvornik, Laktaši i Bratunac.

Sud BiH je na ove navode odgovorio da se zaključkom CIK-a nije pokretao postupak protiv SDS-a ili bilo kojeg drugog političkog subjekta, već je riječ o postupku pokrenutom po službenoj dužnosti radi utvrđivanja nepravilnosti u izbornom procesu. Zbog toga CIK, prema ocjeni Suda, nije bila obavezna da zaključak dostavlja političkim strankama

SDS je naveo i da preliminarni nalaz grafološkog vještačenja potpisa birača nigdje nije objavljen i da nije bio dostupan javnosti niti učesnicima izbornog procesa.

Sud je ocijenio da ovaj navod nije osnovan, jer SDS nije bio stranka u postupku koji je CIK vodila po službenoj dužnosti, te samim tim CIK nije imala obavezu da stranci dostavlja preliminarni nalaz. Sud je naveo da su javnost i zainteresovane strane bile upoznate sa činjenicom da se postupak vodi, te da su eventualna saznanja o nepravilnostima mogla biti dostavljena CIK-u.

U žalbi je SDS tvrdio da je izborni proces u cijelosti kontaminiran u pojedinim izbornim jedinicama, posebno u Zvorniku, te da je zbog toga izbore trebalo poništiti na nivou cijelih izbornih jedinica, a ne samo na pojedinim biračkim mjestima. Kao primjeri su navedena konkretna biračka mjesta na kojima su, prema žalbi, rezultati nelogični i ukazuju na zloupotrebu identiteta birača.

Sud BiH je ove navode ocijenio paušalnim i neosnovanim. U obrazloženju presude navedeno je da su nepravilnosti utvrđivane pojedinačno, na osnovu konkretnih dokaza, te da nije bilo osnova za poništavanje izbora u cijelim izbornim jedinicama bez utvrđenih nepravilnosti na svakom biračkom mjestu.

SDS je u žalbi naveo da CIK nije poništila izbore na svim biračkim mjestima na kojima su, prema navodima stranke, utvrđene nepravilnosti, te da je takav pristup selektivan. Posebno je ukazano na izborna mjesta u Doboju i Laktašima, kao i na procente poništenih biračkih mjesta u pojedinim izbornim jedinicama.

Sud BiH je odgovorio da je CIK postupala u skladu sa zakonom, primjenjujući jedinstvene kriterije prilikom odlučivanja o poništavanju izbora. Sud je naveo da su izbori poništeni isključivo na biračkim mjestima na kojima su dokazi ukazivali na nepravilnosti koje mogu uticati na izborni rezultat, dok su tvrdnje SDS-a o potrebi šireg poništavanja ocijenjene kao neargumentovane.

Glasanje bez važećih identifikacionih dokumenata

SDS je osporio i podatke o broju birača koji su glasali bez validnih identifikacionih dokumenata, navodeći da su na sjednicama CIK-a izneseni drugačiji, veći brojevi, te da to ukazuje na ozbiljne nepravilnosti u izbornom procesu.

Sud BiH je prihvatio obrazloženje CIK-a prema kojem su izbori poništavani na biračkim mjestima gdje je utvrđeno da je šest ili više birača glasalo bez važećih dokumenata. Sud je naveo da se manji broj takvih slučajeva može smatrati greškom biračkog odbora, a ne nužno zloupotrebom izbornog prava.

Nakon razmatranja svih žalbenih navoda, Sud BiH je zaključio da je Centralna izborna komisija BiH pravilno i zakonito postupala, te da su nepravilnosti utvrđene na određenim biračkim mjestima bile dovoljan osnov za poništavanje izbora na tim mjestima. Zbog toga je žalba SDS-a odbijena kao neosnovana.