Šta najviše uvozimo, a šta izvozimo, zašto je BiH prestala proizvoditi struju, pa je uvoz skočio za ogromnih 185 posto, kako će se bh. privreda snaći sa novim pravilima za izvoz, o eventualnim problemima u privredi u BiH, ali i drugim brojnim temama za Euronews dan govori Amila Močević iz sektora za makroekonomiju u Vanjsko-trgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
Močević je na početku sumirala 2025. godinu.
"U ovoj godini, kada posmatramo vanjsko-trgovinsku razmjenu, vidimo jedan blagi oporavak. Povećan je ukupan obim vanjsko-trgovinske razmjene koji iznosi preko 35 milijardi KM i to je u odnosu na isti period prethodne godine značajno povećanje preko 1,5 milijardu KM. Izvoz je rastao nešto brže od uvoza što je jedan dobar pokazatelj, ali i dalje nam govori da smo mi ovisni o uvozu da uvozimo hranu, energente i industrijske inpute", kaže Močević.
Sa kakvim se problemima suočavala privreda tokom ove godine?
Tokom ove godine su malo blaži problemi u odnosu na prethodnu, ali uglavnom se na nas reflektuju problemi iz ebrozone, ali i globalni problemi kao što su geopolitički sukobi, onda imamo i trgovinske tenzije, promjene vlasti velikih ekonomskih sila i sve to zajedno utiče na izvoznike. U evrozoni je također jedan od problema demografske prirode, a tiče se starenja radnog stanovništva što može u budućnosti uticati na produktivnost, a što direktno utiče i na ekonomsku stabilnost i ekonomsku produktivnost.
Što se tiče oporavka industrijske proizvodnje, jedan dobar podatak je što nam je blago povećan izvoz iz Bosne i Hercegovine, ali smo mi i dalje u jednoj fazi neizvjesnosti kada je u pitanju industrijska potražnja. Evropska centralna banka je upravo iz tog razloga smanjivala nekoliko puta kamatnu stopu kako bi probudila potražnju i shodno tome su se projekcije malo promijenile. Bruto domaći proizvod je prema projekcijama bio 1,3%, pa je pao na 1%, što nam govori da će blago povećanje izvoza do kraja godine pratiti već sadašnji trend ako se makroekonomska slika ne bi dodatno pogoršala.
Kako se stanje može popraviti?
Bosna i Hercegovina, nažalost, ovisi najviše o Evropskoj uniji i svi problemi koji se dešavaju na tržištu Evropske unije što se tiče ponude i potražnje i već do sada potpisanih ugovora se direktno ogledaju na nas. Tako da ono što mi možemo raditi možemo raditi na boljoj konkurentnosti, iako je već dobra jer smo mi dvije trećine naših proizvoda i dalje uspješno plasirali na tržište Evropske unije i ispunjavamo njihove standarde koji su ovako jako zahtjevni. Na putu smo da se novi proizvod, posebno animalnog porijekla, iz Bosne i Hercegovine plasira na tržište Evropske unije. Tako da u narednoj godini će trend rasta izvoza vjerovatno biti veći.
Šta najviše uvozimo, koje su to vrste roba i odakle?
Najviše uvozimo naftna ulja i naftu što je nama potrebno jer nemamo izvora sirove nafte u BiH, a i prerada nam je oskudna. A znamo da ovaj proizvod nam puno znači u transportu, u energetici, u samoj proizvodnji. U BiH je jako nužan, tako da ovaj uvoz od 1,6 milijardi KM ne bismo trebali posmatrati kao prekomjeran. Zatim uvozimo električnu energiju. Uvoz je skočio za vrtoglavih 185%. Od lijekova uvozimo citostatike i lijekove za kardiovaskularne bolesti. Uvozimo bakarnu žicu. To je naš peti najznačajniji uvozni proizvod. Uvozimo ga radi dorade. Dorađuje se u BiH i ponovo se izvozi u EU i Tursku.
Iz kojih zemalja najviše uvozimo?
Najviše uvozimo iz Evropske unije. Po obimu razmjene nam je najznačajniji partner Hrvatska, zatim Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija. Ta struktura se zadržala s nekim blagim promjenama. Zatim iz zemalja CEFTA. Tu najviše, i poslije Evropske unije, izvozimo i uvozimo. Zatim su to treća tržišta. I s CEFTA imamo jako skromnu vanjsku trgovinsku razmjenu gdje uglavnom robe izvozimo u Švicarsku.
Bili smo zemlja koja je doskoro izvozila struju. Uvoz električne energije je skočio za 185%. Šta su razlozi?
Razlozi prekomjernog uvoza električne energije i vrtoglavog povećanja od preko 300 miliona KM, što je procentualno 185% u odnosu na tri kvartala prethodne godine, leže u smanjenoj domaćoj proizvodnji. Nismo dovoljno proizveli. Najviše u termoelektranama koje imaju tehničke kvarove. A usporen je i razvoj obnovljivih izvora energije kako je BiH to očekivala. Tako da smo mi od izvoznika postali uvoznici. Ovo u budućnosti može uticati na korekciju cijene električne energije. Već smo neke (korekcije) osjetili do sada. Što brže reforme, ukoliko se ne bude radilo na modernizaciji i diverzifikaciji izvora, energetski sektor u Bosni i Hercegovini će biti u još ozbiljnijem disbalansu.
Šta izvozimo i u koje zemlje?
Najviše smo izvezli električne energije. Razlozi su tržišni. Kada imamo viškove, onda mi izvezemo, ali domaća proizvodnja je pala, pa kada nemamo naše energije onda smo prisiljeni da je uvezemo. Zatim smo iz građevinskog sektora izvozili željezne i čelične konstrukcije. Metalski sektor je tu jako zastupljen i on se koristi u građevinarstvu.
Bosna i Hercegovina ima u kontinuitetu deficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. Zašto?
Deficit za 9 mjeseci tekuće godine iznosi preko 9 milijardi KM, što je na prvu ogroman deficit ili prekomjeran deficit, kako to ekonomisti vole reći. Ali deficit kao takav možemo posmatrati samo kod onih proizvoda koji mi imamo dovoljno za domaće tržište. Npr. agroindustrijski sektor ima najveći deficit u robnoj razmjeni u agroindustriji prehrana preko 3 milijarde KM. Kao prekomjeran, kao rezultat prekomjernog uvoza, ga možemo posmatrati jedino ako uvozimo vodu, ako uvozimo pivo, ako uvozimo sezonsko voće i povrće, znači proizvode koje imamo dovoljno za naše potrebe. Kao prekomjeran ne možemo posmatrati ako polazimo od činjenice da mi nemamo dovoljno sirovina za preradu, kao što je npr. meso, ili da Bosna i Hercegovina nema dovoljno proizvoda iz domena hrane. Tako da je ovaj cjelokupan deficit od preko 9 milijardi KM u stvari malo i prividan. Jer, evo, u ovom deficitu učestvuje i uvoz nafte.
Obzirom da drvna industrija jedina bilježi suficit u robnoj razmjeni, može li se desiti da on bude ugrožen u narednoj godini?
U narednom periodu svi proizvođači drveta se moraju prilagoditi EUDR uredbi koja je propisana od Evropske unije i stupa na snagu od 30. decembra ove godine. To znači da nijedan proizvod od drveta ili poluproizvod neće moći biti izvezen na tržište Europske unije bez dokaza da potječe iz legalnih ili održivih izvora. Naši izvoznici drveta će se morati prilagoditi ovoj uredbi ako žele da održe svoje najznačajnije izvozne tržište, kao što su Njemačka, Italija i Slovenija.
Koliko su se problemi u Njemačkoj privredi, odnosno tamošnjoj autoindustriji, odrazili na privredu u BiH?
U prošloj godini je zabilježen pad u ukupnoj razmjeni autodijelova i uvoza gotovih automobila u BiH iz cijele evrozone. Situacija u eurozoni se reflektirala na BiH. Međutim, u ovoj godini su to pozitivne vijesti, jer su dijelovi automobila koje mi izvozimo, najviše prema Njemačkoj, ponovo spadali u top pet najznačajnijih izvoznih tržišta i samim tim naše proizvođače i izvoznike stavlja u proizvodni lanac kako na ekonomskom tako i na svjetskom nivou. Osobna automobila ponovo spadaju u naše najznačajnije uvozne tarife, tako da ta međuzavisnost govori o oporavku automobilske industrije u Njemačkoj, jer najviše ponovo radimo s Njemačkom.
Od 1. januara na snagu stupa uvođenje karbonske takse. Šta će to značiti za naše kompanije i privredu i jesmo li spremni za to?
Znači da naše firme moraju prilagoditi poslovanje s regulativom EU-ETS, koja je nametnuta od Evropske unije. Tiče se sektora aluminija, željeza i čelika, električne energije, ugljen-dioksida i to je porez koji se plaća na emisiju ugljen-dioksida. VTK je u posljednje tri godine održala 35 edukacija na tu temu, gdje je odaziv firmi bio velik i samim tim znamo da su firme svjesne budućeg eventualnog izazova i da su se educirale na tu temu i da su spremne za nadolazeći izvoz prema Evropskoj uniji gdje bi trebali biti konkurentni.