Tridedesetog decembra bit će poznata odluka Vlade Federacije BiH o novoj minimalnoj plati za 2026 godinu. Iako se izašlo s podatkom da će ona porasti za svega 27 maraka, i dalje se čeka Zavod za statistiku da procijeni koliki je rast indeksa potrošačkih cijena i BDP na osnovu čega će biti utvrđen iznos nove minimalne plate.
ADVERTISEMENT
Iz sindikata poručuju da ona mora biti veća, jer minimalna plata ne prati potrošačku korpu koja iznosi više od 3.200 mraka.
Hrana, režije, i stanovanje posljednjih mjeseci bilježe stalna poskupljenja, zbog čega je pritisak sindikata na povećanje minimalne plate sve veći. Po još aktuelnoj uredbi Vlade Federacije trenutna plata iznosi 1000 maraka i ona bi trebala porasti za 20 do 30 maraka, prema trenutim procjenama. Metodologija obračuna bit će ista, plata će se uskladiti rastom potrošačkih cijena i rastom BDP. Svaki od ta dva parametra sudjeluje s 50 posto u izračunu povećanja minimalne plate.
"Objektivno u ovom momentu to može biti 2.8 ili 3 posto minimalne plate to bi bio rast za 2026 godinu minimalne plate", kaže Safudin Čengić, Udruženje poslodavaca FBiH
Stav sindikata je da minimalna plata treba da bude 70 posto od prosječne plate FBiH, što je oko 1120 maraka. Kažu da je minimalna plata i dalje daleko ispod iznosa potrebnog za pokrivanje osnovne potrošačke korpe.
"Ono što je naš prijedlog da bude 80 posto za srednju 90 posto za višu i 100 posto od prosječne plate za visoku, šta to znači da bi minimalna plata bila 1.120 maraka, osoba sa srednjom 1.260, sa višom 1.390 a visoka 1.610 kolika je prosječna plata", kaže Samir Kurtović, predsjednik Sindikata BiH.
Očekuju da minimalna plata bude veća od 27 maraka, ali isto tako očekuju da ona bude usklađena i sa stepenom stručne spreme. Dogovoreno je kako kaže Kurtović da se potpiše Opći kolektivni ugovor, koji bi obuhvatio sve ono što Sindikat traži.
"Moram istaći da određeni broj granskih sindikata koji imaju granske kolektivne ugovore su već definisali 70 posto od prosječne plate i ne vidimo nikakav problem da kroz taj opći kolektivni ugovor riješimo ta pitanja. Očekujem dogovor, Vlada je već dala saglasnost vezano za taj dio, očekujemo još poslodavce", dodaje Samir Kurtović, predsjednik Sindikata BiH.
Poslodavci poručuju: nema zakonskog uporišta da se može utvrđivati minimalna plata prema školskoj spremi.
"Zakon definira minimalnu platu i nigdje ne spominje bilo kakvu školsku spremu da bi se to primijenilo moraju se četiri zakona izmijeniti tako da u ovoj godini sigurno nema ništa od toga", stava je Čengić.
Minimalnu platu u Federaciji prima 240 hiljada radnika. Ekonomisti poručuju da je neophodna reforma tržišta rada i poreskog sisetema, kako bi rast plata bio zasnovan na realnom ekonomskom rastu.
"Povećanje minimalne plate sa sobom vuče i druge budžetske izdatke, obzirom da je 2025 godina, trebat će daleko veći iznos za povećanje penzija, onda to postaje veliki izazov za donosioce odluka kako sve to isfinansirati", kaže Faruk Hadžić, ekonomista.
Od 2019 godine do kraja 2024 godine minimalna plata je u Federaciji povećana za ukupno 50 eura. Minimalne plate u Evropskoj uniji kreću se od oko 2.500 eura u Luksemburgu do oko 480 eura u Bugarskoj. Hrvatska se nalazi u donjem dijelu ljestvice s minimalnom bruto platom od 970 eura. Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska ne poznaju minimalac.
Sve zemlje Zapadnog Balkana vladinim uredbama propisuju iznose minimalne plaće, dok je u Bosni i Hercegovini to pitanje u nadležnosti dva entiteta.