Bosna i Hercegovina se nalazi na energetskoj prekretnici, a rast potrošnje električne energije i pritisci na elektroenergetski sistem čine nova poskupljenja gotovo neizbježnim, upozorava Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog savjeta za velike električne sisiteme - CIGRE. U razgovoru za Euronews, Bajramović je govorio o razlozima rasta cijena struje, povećanju mrežarina, stanju u elektroprivredama, uvozu električne energije, ali i o velikim izazovima koje donosi uvođenje CBAM mehanizma Evropske unije.
ADVERTISEMENT
„U narednim godinama potrošnja električne energije će samo rasti, a nove cijene struje su neminovne“, ističe Bajramović.
Cijene električne energije već su povećane u RS – za domaćinstva oko 10%, a za privredu oko 6%. Prema Bajramovićevim riječima, u Republici Srpskoj poskupljenje se odnosi isključivo na mrežarinu.
„Ovo poskupljenje u Republici Srpskoj odnosi se samo na mrežarinu i iznosi 10%. Traženo je čak 46%, ali smatram da je ovo minimum ispod kojeg bi poslovanje Elektroprivrede RS bilo ozbiljno ugroženo“, naglašava on.
Objašnjava da ukupna cijena struje ima dvije osnovne komponente: cijenu isporučene električne energije i mrežarinu, u koju ulaze troškovi prenosa, distribucije, mjerenja i održavanja mreže.
„Dio elektroprivreda ne može proizvesti dovoljno električne energije i mora je kupovati na tržištu, gdje su cijene znatno više nego one po kojima se struja prodaje domaćinstvima“, kaže Bajramović.
Iako formalni zahtjev za povećanje mrežarine u Federaciji BiH još ne postoji, Bajramović smatra da je takav scenario realan.
„Po meni, zahtjev za povećanje mrežarine u Federaciji je opravdan. Elektroprivreda BiH mora kupovati struju na tržištu, a tržišne cijene su znatno veće od proizvodnih“, upozorava.
Govoreći o budućim cijenama, dodaje da su nova poskupljenja moguća i nakon 2026. godine.
„Ako ministar kaže da poskupljenja neće biti, onda ih vjerovatno sada neće biti. Ali, bojim se da nakon izbora možemo očekivati nova povećanja cijena električne energije“, navodi Bajramović.
Uvoz električne energije u BiH u proteklih godinu dana porastao je za čak 180%. Razloge Bajramović vidi u lošoj hidrologiji i problemima u termoelektranama.
„Hidrologija je posljednje dvije godine izrazito loša, proizvodnja hidroelektrana je smanjena, a proizvodnja uglja i pogonska spremnost termoelektrana nisu na zadovoljavajućem nivou“, objašnjava on.
Ipak, pozitivan pomak vidi u obnovljivim izvorima energije.
„Ove godine je u pogon ušlo oko 800 megavata obnovljivih izvora. Da nije bilo tih, uglavnom privatnih investicija, uvoz struje bio bi još veći“, ističe Bajramović.
Govoreći o stanju u tri elektroprivrede u BiH, Bajramović je bio vrlo kritičan.
„Nijedna od tri elektroprivrede nije napravila ozbiljnije iskorake u izgradnji novih proizvodnih objekata. Sve značajnije investicije realizovali su privatni investitori“, kaže on.
Iako strategije postoje, problem je u njihovoj realizaciji.
„Planovi postoje, ali se ne provode. Trideset godina nakon rata, gotovo da nema novih proizvodnih objekata u vlasništvu elektroprivreda“, dodaje Bajramović.
Nema izvoza struje bez plaćanja CBAM-a
Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama Evropske unije (CBAM) trebao bi stupiti na snagu za deset dana, a njegovo uvođenje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za izvoz iz Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o električnoj energiji. CBAM je instrument koji je Evropska unija uvela kako bi zaštitila svoje tržište od proizvoda koji dolaze iz zemalja u kojima emisije ugljika nisu oporezovane.
„CBAM je mehanizam koji je Evropska unija uvela da se zaštiti od proizvoda koji nisu oporezovali ugljik“, ističe Bajramović.
Primjena CBAM-a odnosit će se na više proizvoda iz BiH, uključujući električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva, cement, metale poput željeza i aluminija, te vještačka đubriva. Od 1. januara naredne godine ovi proizvodi će se oporezivati postepeno, dok će električna energija odmah biti oporezovana u punom iznosu.
„Svi ti proizvodi će se oporezivati postepeno, osim električne energije koja će biti 100% oporezovana“, upozorava Bajramović.
Takav pristup, kako navodi, drastično će smanjiti konkurentnost izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, dodatni trošak za proizvođače bit će izuzetno visok.
„Ako je cijena električne energije na tržištu oko 100 eura, CBAM taksa iznosi dodatnih 70 eura. Praktično niko iz BiH neće moći izvoziti električnu energiju u EU bez plaćanja te takse“, naglašava Bajramović.
Problem je dodatno izražen jer će se CBAM odnositi i na električnu energiju iz obnovljivih izvora, ukoliko država ne uspostavi sistem dokazivanja njenog porijekla. Bajramović smatra da je to veliki propust institucija.
„Država je trebala formirati agenciju za utvrđivanje porijekla energije koja bi bila priznata od Evropske unije. Da je taj sistem uspostavljen, proizvođači bi mogli izvoziti električnu energiju kao obnovljivu bez plaćanja CBAM-a“, ističe on.
Bosna i Hercegovina je, prema njegovim riječima, gotovo dvije decenije bila pošteđena ovakvog oporezivanja.
„Mi smo od 2005. godine praktično bili izuzeti od CBAM-a i nismo ga plaćali“, kaže Bajramović.
Uvođenjem ovog mehanizma, finansijske posljedice mogle bi biti ogromne. Procjene pokazuju da bi BiH, samo na osnovu izvoza električne energije, godišnje mogla plaćati oko 450 miliona eura dodatnih nameta.
„Ako želimo izvoziti električnu energiju kao do sada, morat ćemo dodatno platiti oko 450 miliona eura godišnje, što će ozbiljno umanjiti konkurentnost našeg proizvoda“, upozorava Bajramović.
Za razliku od energetskog sektora, dio industrije dobit će prijelazni period. Kompanije koje izvoze cement, metale, aluminij i željezo u prvim godinama plaćat će samo nekoliko procenata CBAM takse, koja će se postepeno povećavati do 2033. godine, kada će dostići puni iznos.
„To je određena olakšica koja će firmama omogućiti da se postepeno prilagode“, navodi Bajramović, dodajući da za električnu energiju takvih olakšica nema.
Kao moguće rješenje, on ističe potrebu hitnog uspostavljanja berze električne energije i uvođenja ETS mehanizma u Bosni i Hercegovini.