Saslušanje održano u Pododboru za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, pod nazivom „Žarišna tačka: Put prema stabilnosti na Zapadnom Balkanu“, izazvalo je burne političke odjeke u Federaciji BiH. Posebno je odjeknulo izlaganje Maxa Primorca, višeg naučnog saradnika Heritage Foundation-a, koji je predstavio izuzetno kritičnu analizu stanja u BiH i pozvao na duboke institucionalne promjene.
Primorac: BiH je propala država, Hrvati teško diskriminisani
Primorac je ocijenio da je, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma i milijardi dolara međunarodne pomoći, Bosna i Hercegovina „propala država“. Prema njegovim riječima, zemlja se nalazi u trajnoj političkoj krizi, ekonomija je „slomljena“, a stanovništvo se ubrzano smanjuje.
Fokusirao se na položaj Hrvata, tvrdeći da oni trpe „tešku diskriminaciju od brojnije muslimanske (bošnjačke) zajednice“ i da im je uskraćeno pravo da biraju vlastite političke predstavnike, što je, kako navodi, rezultiralo padom populacije za 62 posto.
„Vrijeme je da se prekine ovaj neuspjeh u izgradnji nacije“, poručio je Primorac, dodajući da bi jedino formiranje trećeg entiteta na većinski hrvatskim područjima moglo „spasiti ovu progonjenu hrišćansku zajednicu“.
Kritikovao je i Kancelariju visokog predstavnika (OHR), za koji tvrdi da nametnutim odlukama i smjenama potkopava suverenitet BiH. U drugom dijelu izlaganja pozvao je State Department da odustane od, kako je naveo, pokušaja stvaranja centralizovane države pod dominacijom Bošnjaka.
Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, istakao je da se Zapadni Balkan neće stabilizovati dok Srbija ne „normalizuje svoju politiku“ i dok se ne smanji uticaj Rusije, Kine i Irana. Pozdravio je sankcije protiv srpske energetske kompanije u ruskom vlasništvu i upozorio na da su „stari programi pomoći“ promovisali „lijeve političke agende“ i da se američka pomoć sada treba fokusirati na ekonomiju i infrastrukturu. Smatra da SAD treba da imenuju političke ambasadore u zemljama Balkana.
Helez: „NE podjeli BiH, NE povratku u 90-te“ – uz optužbe o „ustaškim genima“
Ministar odbrane u Savjetu minsitara BiH Zukan Helez žestoko je reagovao na Primorčeve tvrdnje, optuživši i njega i hrvatsku evroposlanicu Željanu Zovko koja je takođe bila u Vašingtonu, za širenje islamofobije i revizionizma. Njegova reakcija predstavlja jednu od najoštrijih političkih poruka u posljednjem periodu.
„Ne novoj podjeli Bosne i Hercegovine. Ne povratku u 90-e. Ne političkom inženjeringu koji se pokušava izvoditi daleko od volje građana BiH“, poručio je Helez na Fejsbuku.
U svom saopštenju otišao je i korak dalje, opisavši Primorca i Zovko kao: „fašizmom zadojene… nosioce ustaških gena, sljedbenike poražene ideologije 40-ih godina prošlog vijeka“, koji, kako tvrdi, „ponovo pokušavaju lažima i islamofobijom da otvore priče o ‘preustrojima’, ‘novim modelima’ i drugim prekrajanjima BiH“.
Helez je naglasio da su to ideje koje su „već jednom razorile zemlju“ i poručio da se o budućnosti države može odlučivati isključivo unutar njenih institucija.
„Bosna i Hercegovina nije ničija politička igračka… O budućnosti odlučuju njeni građani“, dodao je, uz tvrdnju da većina građana podržava evropski i NATO put, a ne nove linije podjela.
Poslanik SDP-a u PS BiH Saša Magazinović komentarisao je da je "Primorac krajnje desno orijentisani lobista kojem nije prvi put da izgovara, blago rečeno, neumjesne kvalifikacije o našoj zemlji i političkim procesima u njoj." Slično je reagovao i zastupnik Zlatko Miletić.
S druge strane lider SNSD-a i doskorašnji predsjednik RS Milorad Dodik na X-u je objavio da je "Primorac potpuno je u pravu kada je rekao da je BiH propala država," ističući da strani birokrati "blokiraju zakone, smenjuju izabrane lidere, stavljaju veto i ugrožavaju međunacionalne odnose."
"Političko Sarajevo, umesto zaštite ravnopravnosti naroda i entiteta, pokušava da stvori unitaru BiH u kojoj bi samo Bošnjaci odlučivali, što je projekat osuđen na propast", kaže Dodik.
Zovko uzvraća: „Federalizam nije ekstremizam“
Nakon Helezovih optužbi, oglasila se i Željana Zovko, oštro odbacujući bilo kakve poveznice sa fašizmom ili ustaštvom. Navela je da su takve kvalifikacije „potpuno neutemeljene i zlonamjerne“.
„Ideja o federalnom uređenju BiH nikad nije bila ekstremistička. Ona je u skladu sa dokumentima Evropskog parlamenta, uključujući rezoluciju iz 2014. godine koja naglašava važnost federalizma i legitimnog političkog predstavljanja“, navela je Zovko.
Osudila je Helezov „neprihvatljiv i hukački rječnik“, tvrdeći da takve poruke zemlju udaljavaju od evropskog puta i potkopavaju napore predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto. Dodala je da su u Helezovim porukama vidljivi „maligni uticaji trećih zemalja“.
Pozvala je sve političke aktere da se okrenu konstruktivnom radu i ispunjavanju evropskih kriterijuma umesto međusobnih optužbi.