ADVERTISEMENT

"Predugo mi slušamo kako su neke sedmice ključne za BiH na našem evropskom putu i predugo su potezi naših institucija i političara vezani za sastanke koji se dešavaju u Briselu. Bez obzira da li su to sastanci Evropske komisije, Evropskog vijeća, Parlamenta ili nekog drugog tijela, naši politički predstavnici se ponašaju kao loši studenti koji izlaze samo na pomoćne, odnosno, socijalne rokove, ne bi li tamo dobili neku, kakvu takvu, prolaznu ocjenu. Predugo traje taj stil rada u kojem se, na političkom, nevidljivom planu, trguje političkim zahtjevima među političkim akterima, a onda su mjesta formalnog odlučivanja Vijeće ministara i Parlament BiH, protočni bojleri za te odluke. Ukoliko nema političkog dogovora, onda se sjednica Vijeća ministara ne održi, ukoliko nema političkog dogovora vi ne možete kroz Parlament provući ove zakone uprkos dobroj volji većine zastupnika u Zastupničkom domu, ali to nije dovoljno jer SNSD ima ručnu kočnicu u Domu naroda i može spriječiti da se sjednica zakaže i održi", kaže Arapović i nastavlja:

"Mislim da će se desiti dobre vijesti. Ne zato što su političari podlegli javnom pritisku, već zato što se iza scene dešava druga politička ofanziva. Mi svjedočimo malo intenzivnijem prisustvu američkih diplomata proteklih sedmice. Mislim da se pokušavaju napraviti i malo širi dogovori koji nisu samo političke, nego geostrateške, finansijske i energetske prirode. Na toj šahovskoj mapi, potezi SNSD-a moraju ići u skladu sa mejnstrim očekivanjima, a to je da se ne blokira evropski put BiH, da se zaustavi ovisnost o ruskom gasu i da se generalno relaksira politička atmosfera koja dovedena do usijanja unazad godinu dana. Naš evropski put je potpuno zaustavljen, a na planu običnog čovjeka i životnog standarda ljudi, dešava se stalna regresija. Kada imamo stalnu inflaciju, stalno povećanje cijena, političku krizu koja sprečava investicije, ekonomski rast i razvoj, logično je da će se kao krajnji ishod desiti lošiji životni standard. I sa čime će to onda političari iduće godine u kampanju, s kojim kampanjama, s kojim rezultatima, osim podizanja političkih tenzija ne bi li se desila etnička homogenizacija. Zbog toga, mislim da se međunarodna zajednica ozbiljnije počela baviti BiH, ne zato što nemamo institucije, nego zato što u tim institucijama sjede neodgovorni ljudi, fokusirani na lični i partijski interes. Zbog toga smo prinuđeni imati pomoćni točak, a to je međunarodna zajednica, kroz PIC i Ured visokog predstavnika i tu možemo očekivati neku intervenciju. U ponedjeljak, ako se usvoje dva zakona na državnoj vladi, oni moraju ući u Parlament u regularnu proceduru. U Parlamentu postoje dva doma. U najboljem slučaju, mora proći 15 dana da bi se to završilo. A to znači da se to do 17. decembra ne može desiti. Može se desiti da se donekle dođe sa tom procedurom i da to bude dobra vijest. To je već nešto, jer ta dva zakona čekamo godinama", naglašava Arapović.

Kako kaže, BiH bi novu šansu mogla imati tek za šest mjeseci.

"U najboljem slučaju, novu šansu ćemo imati za pola godine. Mi nismo toliko važni EU da bi se zbog nas sastajalo Evropsko vijeće, što će reći, ako se propusti decembarska prilika, naredna će doći u aprilu ili maju naredne godine. Političarima sada nije bilo ovo u fokusu, a tek neće iduće godine kada su izbori", pojašnjava Arapović.

Osvrnuo se i na izjavu ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, koji je kazao da u "Briselu vlada ogromno raspoloženje da se donese odluka o pregovorima".

"Ne znam na osnovu čega temelji bilo ko u Briselu optimizam da će BiH nešto isporučiti. Ako nema temelja, onda je to nepoznavanje domaćih političkih prilika. Mi unutar institucija imamo političke snage koje su se javno deklarirale protiv evropskog puta BiH. Ne možemo u takvom kontekstu očekivati neki veliki optimizam. Sa druge strane, EU je stalo da se BiH prestane nalaziti na njihovom dnevnom redu svakih nekoliko mjeseci kao krizno žarište. Oni imaju većih problema od BiH i mislim da bi oni voljeli da se konačno počnemo baviti sami sobom. Iz njihove perspektive, mi se bavimo glupostima, iz njihove perspektive, njima je nejasno kako može biti problem donošenje evropskog, novog i boljeg zakona o VSTV ako je to uslov za naredne korake u evropskim integracijama. Njima je naprosto nenormalno da neko u BiH odbija napraviti Plan rasta godinu dana i povući milijardu evra za projekte zato što ima neki partikularni partijski interes. Kada se to stavi u kontekst energetske krize u Evropi, prijetnje koja dolazi sa istoka, rata u Ukrajini, Bliski istok i ostalo, BiH u kontekstu tih velikih izazova je marginalno pitanje. Posebno zato kada se postavi podpitanje šta je tačno problem u BiH, šta je tačno izvor tenzija, a odgovor je vrlo jednostavan, politička elita koja je usavršila metod kolektivne manipulacije zarad zadržavanja političkih pozicija i to mi živimo punih 20 godina. Kada im to date kao odgovor, onda oni ne mogu da vjeruju", ističe Arapović.

Što se tiče sjednice PIC-a, Arapović kaže da je tu bitno istaći dvije ključne stvari koje su izgovorene. Prva je da američka administracija u potpunosti podržava i ovog visokog predstavnika i njegove prethodne i buduće akcije.

“To je vrlo važno u kontekstu očekivanja nekih političkih igrača u našoj zemlji da će preko noći riješiti Ureda viskog predstavnika zato što se u Vašingtonu desila promjena administracije. To se neće riješiti. I drugo, mislim da je ključni problem neriješeno pitanje državne imovine, zbog kojeg dolazi mnogo tenzija: kriza je počela onog momenta kada je viskoi predstavnik počeo da donosi odluke u vezi sa državnom imovinom i dokle god se to pitanje do kraja ne riješi, dotle će biti političke tenzije u kojem političari love u mutnom”, rekao je Arapović.

Ističe da ukoliko ne bude dogovora među institucijama i političkim akterima oko nekih ključnih pitanja, Schmidt će prije ili poslije morati napraviti intervenciju. recimo, sa zakonom o državnoj imovini.

“Ukoliko naše vlasti ne budu dovoljno kapacitirane, politički mudre i odgovorne i ne budu stavljale opći interes ispred vlastitog, visoki predstavnik će vrlo brzo morati donijeti neku odluku o državnoj imovini”, istakao je Arapović.