U rješavanje višegodišnjeg problema izgradnje Južne interkonekcije u BiH uključile su se sve domaće i inostrane političke snage, neke da pomognu, a neke da odmognu u realizaciji ovog projekta. U izjavama zvaničnika se povremeno nazire i briga za korist građana od novog gasovoda, ali češće politička korist od toga u čijim rukama će biti ventil.
ADVERTISEMENT
"Bitno je da se prevaziđu pojedinačni politički interesi, kako bi BiH imala svoju energetsku nezavisnost”, rekao je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Alexander Kasanof, nakon što je sa američkim ambasadorom u BiH, na sastanak u Sarajevu, okupio skoro sve šefove klubova poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, na kome je zaključeno da Zakon o Južnoj interkonekciji treba da usvoje što hitnije.
Predstavnika HDZ-a BiH i HRS-a nije bilo, jer nisu ni pozvani, a njihov stav je poznat- Južnom interkonekcijom treba da upravlja novo preduzeće „Plinovod Južna interkonekcija d.o.o. Mostar", a ne „BH-Gas d.o.o Sarajevo".
"Ne bih želio da sutra neko zbog političke krize, u Sarajevu zatvori gas onima u Posušju“, rekao je jednom prilikom Čović.
I poslanik u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta Admir Čavalić je nakon sastanka američkim zvaničnicima govorio o tome da ne treba da se desi da neko nekom isključuje gas, samo jer ima te poluge moći kroz upravljanje kompanijom za transport gasa.
Bojazan od toga da bi neko nekoga mogao uslovljavati "zavrtenjem ventila" i ostavljanjem građana bez gasa, mogla bi se prevazići političkim dogovorom, smatra stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić.
"Na primjer, Hrvat može biti direktor "BH-Gasa". Dovoljna je jedna transportna kompanija, a područje Hercegovine treba da razvije distribuciju gasa u svim mjestima kroz koje će proći gasovod i time bi upravljale lokalne kompanije", kaže Bićakčić za Euronews.ba
Edhem Bičakčić (Izvor: Ustupljena fotografija)
BiH sada ima samo jedan pravac snabdjevanja gasom, a to je Turskim tokom i ugovor sa ruskim "Gazpromom" ima "Energoinvest".
Bičakčić ističe da bi bilo dobro da BiH dobije i drugi pravac snabdjevanja kroz Južnu interkonekciju.
"To ne isključuje mogućnost da se i dalje koristi ruski gas, jer uvijek treba imati i jeftiniju opciju.", dodaje Bičakčić.
U čijem interesu je izgradnja Južne interkonekcije?
Kroz Južnu interkonekciju bi trebao teći američki, ukapljeni naftni gas, koji je tri puta skuplji od ruskog, zemnog gasa.
"Taj projekat je prije svega u interesu Sjedinjenih Američkih Država, jer je to njihov gas, ali i Bosne i Hercegovine, da ne bismo bili zavisni od samo jednog izvora. Kako će se to riješiti kada se radi o cijenama gasa za domaćinstva, ostaje da se vidi, ali po nekoj logici za to bi se trebao koristiti ruski plin, jer je jefitniji. Ovo bi trebao da bude alternativni izvor, ukoliko dođe do nekih komplikacija oko uvoza ruskog gasa. HDZ BiH može da insistira na svojim uslovima, ali SAD sigurno ima načina da otkoči ovaj projekat", kaže ekonomista Aziz Šunje za Euronews.ba
Aziz Šunje (Izvor: Ekonomski fakulteta UNSA)
Da se ovdje radi o američkom, geopolitičkom i finansijskom interesu, jasno je i zbog oštrih reakcija iz ruske ambasade u BiH, na jučerašnji sastanak američkih zvaničnika sa dijelom poslanika Predstavničkog doma federalnog Parlamenta.
"Američki ambasador u pratnji emisara iz Washingtona su održali jasnu lekciju iz klasičnog neokolonijalizma. Okupivši poslanike Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, oni su naredili da se hitno donese zakon o izgradnji takozvane Južne interkonekcije za transport američkog tečnog gasa u BiH. Pri tome na navedeni sastanak namjerno nisu bili pozvani legitimni predstavnici vodeće stranke konstitutivnog hrvatskog naroda u BiH", naglasili su iz Ambasade.
Da li novi izvor snabdjevanja gasom zaista čini BiH energetski nezavisnom?
Član Centra za održivu i energetsku tranziciju RESET Damir Miljević za Euronews.ba ističe da je Južna interkonekcija čisto geopolitičko, a ne ekonomsko pitanje, barem ne kada se radi o finansijskim interesima Bosne i Hercegovine.
"Bosna i Hercegovina je najmanje zavisna od gasa. Mi imamo 10 puta manju potrošnju gasa nego što imaju na primjer Srbija ili Hrvatska. Do sada nismo imali ozbiljnih problema u snabdjevanju gasom, tako da pravljenje još jednog alternativnog izvora ima smisla ukoliko je to ekonomski opravdano. Međutim, tu se radi o ukapljenom gasu koji je skuplji od prirodnog. Drugi problem je što se time ne rješava pitanje energetske zavisnosti Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, BiH se obavezala da će do 2050. godine prekinuti upotrebu fosilnih goriva, pa je suštinsko pitanje da li je pametno ulagati novac u alternativne izvore snabdjevanja fosilnim gorivima ili je možda pametnije taj novac iskoristi za dekarbonizaciju domaće potrošnje, odnosno za izbacivanje gasa iz upotrebe. Više od 100 miliona evra koštaće samo gasovod, a još ne znamo da li će taj gasovod biti prilagođen recimo za zeleni vodonik. Imate nove vrste gasnih cijevi koje mogu po svojim karakteristikama da sprovode i zeleni vodonik, pa onda razvijanje takve jedne infrastrukture, gdje u budućnosti vi možete uvoziti ili izvoziti zeleni vodonik, bi imalo smisla, ali o tim aspektima niko ne govori", upozorava Miljević.
Damir Miljević (Izvor: Ustupljena fotografija)
On podsjeća i na još jednu međunarodnu obavezu BiH, odnosno početak naplate poreza na emisiju ugljen dioksida (CO2) od 1. januara 2026. godine za proizvode koje BiH izvozi u Evropsku uniju.
"Šta će se desiti? Pošto se tu radi o proizvodima kao što je cement, aluminijum, željezo, čelik itd. Onda će te industrije koje izvoze proizvode u Evropsku uniju, a sve zbog oprezivanja CO2 na granici, same početi izbacivati gas iz upotrebe i prelaziti na alternativne izvore energije, pa je pitanje hoćete li uopšte imati konzumente za novi gasovod. Međutim, sve te teme su gurnute u drugi plan. To je stravičan kontekst ekonomskih posljedica, a ovdje se sve svelo na geopolitiku i parole o energetskoj nezavisnosti BiH", naglašava Miljević.