Poslanik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier rekao je da je budućnost BiH u Evropskoj uniji, ali da procesi idu sporo. Ističe da BiH treba da iskoristi trenutni geopolitički momenat u kojem je EU otvorena za proširenje.
ADVERTISEMENT
Stier kaže da očekuju da mogu konstatovati da su se ispunili svi uslovi, odnosno dva preostala zakona iz pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača, kako bi se onda održala međunarodna konferencija i otvorili pristupni pregovori sa Evropskom unijom.
“To bi bilo sasvim sigurno ono što bi mi očekivali, ukoliko, naravno, to do tada ne bude još realizovano, razgovaraćemo sa našim kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH da bismo podsticali dijalog i dogovore kako bi moglo doći do otvaranja pristupnih pregovora”, izjavio je Stier.
On kaže da i neke druge države imaju složene strukture, koje imaju i decentralizovane sisteme, ali ipak uspijevaju ispuniti sve potrebne uslove. U krajnjoj liniji, dodaje, to je jedan test koji pokazuje zrelost zemlje da se može nositi sa izazovima i dužnostima koje članstvo u EU donosi.
“Mi smo jako zadovoljni time što upravo ova parlamentarna dimenzija, gdje se sastajemo redovito, najmanje dva puta godišnje parlamentarci iz BiH i evropski parlamentarci, otvara jednu platformu gdje mogu ljudi iz različitih država članica EU-a, kao i kolege iz BiH, iz različitih političkih stranaka i uvjerenja, razmijeniti mišljenja, ali isto tako vidjeti koje su i neke zajedničke tačke. Na taj način, kroz dijalog potičemo da se stvori i jedna kultura dogovora, jer i unutar EU vi morate uskladiti 27 različitih nacionalnih pozicija kako biste donijeli određene odluke”, istakao je Stier.
Navodi da je ideja da se ne čeka puno na pravno članstvo, nego da BiH i svi građani u BiH mogu osjetiti već određene benefite članstva u EU i prije samog članstva.
“To će se desiti tako što se zemlja postepeno već integriše u određene evropske politike. I što se tiče zelene tranzicije, digitalne tranzicije, u biti modernizacije ekonomije i društva, učiniće to da i sam standard u BiH bude bolji, što će onda i ljudi moći osjetiti. Mi mislimo da bi trebalo itekako raditi na tome da se ubrza korištenje rominga, odnosno, bolje rečeno, da se ne mora plaćati roming. Zašto bi to bilo samo limitirano, ograničeno na regiju Zapadnog Balkana? To je nešto što, kao što znate, već postoji kao ideja, ali ide presporo. To se mora ubrzati”, poručio je hrvatski političar.
Kaže da više od 70 odsto ljudi u BiH želi priključivanje Evropskoj uniji, te zbog toga ne bi trebalo da se čeka toliko i da se ne gubi toliko vrijeme.
“Ja uopšte ne dvojim u tome da je budućnost BiH u Evropskoj uniji. Ali bih želio da to ide brže. Nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički moment zbog kojeg je Evropska unija ponovo stavila na dnevni red proširenja, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ali to se treba sad iskoristiti. Zemlje Zapadnog Balkana imaju sada priliku. Neke zemlje su to jako dobro iskoristile”, istakao je Stier u Briselu novinarima iz BiH.
Pohvalio je Albaniju koja je, prema njegovim riječima, napravila ogroman napredak prije nekoliko dana i otvorila i zadnji klaster pregovaračkih poglavlja.
“Treba se, naravno, puno raditi, ali to je na dohvat ruke ukoliko postoji politička volja i ukoliko se ide tempom koji je moguć. Očito je moguć. Želio bih da sve zemlje Zapadnog Balkana iskoriste ovu šansu, a konkretno, najviše bih želio to kao šef delegacije za BiH, da to učini BiH”, istakao je Stier.
Navodi da širi konsenzus u BiH postoji te da sva njihova istraživanja pokazuju da i kod Bošnjaka, i kod Srba, i kod Hrvata, i kod ostalih građana u BiH, u jednom i u drugom entitetu, ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u Evropskoj uniji.
Govoreći o glavnom pregovaraču BiH sa EU, Stier navodi da glavni pregovarač, po prirodi stvari, mora biti u vrlo uskoj saradnji sa izvršnom vlašću.
“Bitno je da glavni pregovarač bude stručna osoba koja zna o materiji, koja može dobro predstavljati zemlju, koja može dobro artikulirati stajališta. Jasno je da ta stajališta mora donijeti i Vijeće ministara, jer ono ima tu izvršnu funkciju, i jasno je isto tako da mora imati i podršku onda i Parlamenta BiH. Ja ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača a da ne bi komunicirao sa Vijećem ministara.
Jednostavno to ne bi funkcionisalo. Ali isto tako je jasno da kada se i određene stvari dogovore, moraju se onda i određeni zakoni donijeti, mora postojati i ta većina onda u Parlamentarnoj skupštini BiH”, pojašnjava Stier.