ADVERTISEMENT

Bosna i Hercegovina suočava se s duboko ukorijenjenim problemima organizovanog kriminala i korupcije, s jednim od najnižih rezultata otpornosti u Evropi, pokazuje novi izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (Global Initiative Against Transnational Organized Crime – GI-TOC) za 2025. godinu.

Prema Indeksu, BiH je ostvarila visoku ocjenu za kriminalitet – 5,92 od 10, što je svrstava na 56. mjesto od 193 zemlje u svijetu, 6. u Evropi (od ukupno 44 zemlje) i 4. među 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope. Istovremeno, njena otpornost na organizovani kriminal iznosi svega 3,88 od 10, što je svrstava među najranjivije države na kontinentu.

Državni akteri i strani uticaji – najveća prijetnja

Najveću zabrinutost izaziva uticaj kriminalnih aktera, gdje BiH ostvaruje ocjenu 6,40 od 10. Najdominantniji oblik su tzv. državno ugrađeni akteri (state-embedded actors), s izuzetno visokom ocjenom 8,00, što je među najvišim rezultatima u Evropi.

Izvještaj upozorava da je korupcija prožela sve nivoe vlasti, a da su visoki politički i službeni zvaničnici direktno umiješani u trgovinu drogom, finansijske malverzacije i nezakonito iskorištavanje prirodnih resursa. Političko uplitanje redovno ometa istrage i omogućava zaštitu kriminalnim mrežama.

Pored toga, strani akteri ostvaruju visoku ocjenu 7,00, a među najaktivnijima su kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije, koje BiH koriste kao tranzitno čvorište za trgovinu drogom, oružjem i ljudima.

Ukupno tržište kriminala u BiH ocijenjeno je s 5,43 od 10, pri čemu dominiraju četiri ključna područja: trgovina ljudima, krijumčarenje migranata, trgovina drogom i trgovina oružjem.

Trgovina ljudima (5,50) i krijumčarenje migranata (6,50)

BiH je istovremeno izvor, tranzitna tačka i odredište za žrtve trgovine ljudima. Najčešće su pogođene žene i djevojke, koje završavaju u seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca izložena prisilnom prosjačenju i kućnom ropstvu. Iako su vlasti povećale broj optužnica i finansirale skloništa, identifikacija žrtava i dalje je neadekvatna.

Krijumčarenje migranata duž balkanske rute ostaje unosan posao. Organizovane mreže, uz pomoć korumpiranih službenika, omogućavaju ilegalne prelaze prema Hrvatskoj i Sloveniji. Najugroženiji su maloljetni migranti iz Afganistana, Pakistana i Sirije, koji često postaju žrtve trgovine ljudima i prinudnog rada.

Trgovina oružjem (6,00)

BiH i dalje služi kao izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje. Vatreno oružje se krijumčari rastavljeno u dijelovima, a dio završava na ratnim područjima, uključujući Ukrajinu.

Crno tržište cigareta i falsifikata

Ilegalna trgovina cigaretama i akciznim robama nanosi milionske gubitke državnom budžetu. U šverc su uključeni visoki policijski i politički zvaničnici, dok je korupcija glavni razlog slabog učinka istraga. Trgovina falsifikovanom robom – odjeća, obuća, lijekovi – pretežno potiče iz Turske i Kine, a odvija se uz pomoć korumpiranih carinskih službenika.

Ekološki kriminal i eksploatacija resursa

Ilegalna sječa šuma, eksploatacija šljunka i uglja te nezakoniti lov spadaju među najraširenije oblike ekološkog kriminala u BiH. Političari i lokalni funkcioneri često su direktno umiješani u izdavanje nezakonitih koncesija, dok se dobit pere kroz građevinski sektor.

BiH je i izvorna zemlja za ilegalnu trgovinu divljim životinjama, u koju su uključeni strani lovci, naročito iz Italije. Kazne su minimalne, a nadzor gotovo nepostojeći.

Trgovina drogom (6,00–6,50): heroin, kokain i sintetičke supstance

Tržište heroina ostaje stabilno, s rutama koje vode iz Turske preko Bijeljine i Cazina. BiH je ključna tranzitna tačka za mreže koje povezuju Bliski istok i zapadnu Evropu.

Trgovina kokainom bilježi rast, s pošiljkama koje iz Južne Amerike dolaze preko susjednih luka. Sukobi između kriminalnih klanova, uključujući i ubistva policajaca, postaju sve češći.

Krijumčarenje kanabisa ostaje rašireno, uz porast domaće proizvodnje u ruralnim i graničnim područjima. Sve više raste i tržište sintetičkih droga, prije svega amfetamina i MDMA, koje se proizvode unutar BiH i distribuiraju širom regiona.

Finansijski kriminal (6,50) i sajber prijetnje

Finansijski kriminal u BiH dostiže visoke razmjere, s ocjenom 6,50 od 10. U izvještaju se navodi da su visoki politički i službeni akteri često direktno uključeni u utaju poreza, pranje novca i zloupotrebu javnih nabavki. Sudski postupci rijetko završavaju presudama, a politička povezanost ključnih aktera omogućava im izbjegavanje odgovornosti.

Istovremeno, zemlja bilježi porast sajber napada, s milionima pokušaja mjesečno. Nedostatak nacionalne strategije kibernetičke bezbjednosti i niska javna svijest čine BiH lako metom digitalnog kriminala.

Niska otpornost i slabo pravosuđe (3,88/10)

Otpornost države na organizovani kriminal je među najnižima u Evropi – 3,88 od 10. Najslabija karika je pravosudni sistem i pritvor, ocijenjeni sa svega 2,50/10.

Pravosuđe je pod snažnim političkim uticajem, a kaznena politika omogućava čak i otkup zatvorskih kazni do jedne godine, što prema GI-TOC „podriva vladavinu prava i jača kulturu nekažnjivosti“.