Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, na glavnoj debati o temi "Zajedno za bolje sutra: 80 godina i dalje za mir, razvoj i ljudska prava". Komšić je kritikovao visokog predstavnika i Ujedinjene nacije, a uporedio je BIH i Gazu.
ADVERTISEMENT
Bosnu i Hercegovinu u UN-u pominjali su i predsjednici susjednih država, a analitičari smatraju da je u jeku globalne krize na Bliskom Istoku, ovaj dio Balkana globalno u drugom planu.
Bez pominjana Republike Srpske, uz optužbe na račun međunarodne zajednice i Christiana Schmidta, te pitanje da li BIH ima embargo na demokratiju, predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić, obratio se u UN-u.
Komšić je govorio o preudi Kovačević, posumnjao da je pravda u tom slučaju bila na prodaju. Suprotstavio se ustavnom sistemu u kojem kako navodi manjina vlada nad većinom.
“Postoji nešto što se jednostavno zove etnokratija u kojoj politička manjina upravlja državom, jer joj to ovaj sadašnji devijantni politički sistem omogućava. Da li takvi akteri međunarodne zajednice, nastoje zabraniti ili uvesti embargo na demokratiju u Bosni i Hercegovini radi njene demografske slike ili nastoje proizvesti takvu situaciju da se ponovo otvore razgovori o Bosni i Hercegovini sa neizvjesnim ishodom za njeno postojanje u sadašnjim granicama, ostaju otvorena pitanja”, rekao je Komšić.
Poštovanje Dejtonskog sporazuma i dogovor naroda i entiteta u Bosni i Hercegovini jedini su garant stabilnosti, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istakao je da se protiv Srbije i RS trideset godina šire laži i netačne optužbe, a da takve tvrdnje samo narušavaju regionalni dijalog i proces pomirenja.
Negirao je optužbe da će Srbija napasti nekog u regiji i one da RS i njeni lideri navodno narušavaju teritorijalni integritet BiH.
“Svo to vrijeme, to je bila laž, dimna zavjesa, namijenjena da omogući međunarodnim predstavnicima da se obračunaju s legitimnim predstavnicima srpskog naroda, jednog od tri konstitutivna. Uvodili su im sankcije, smjenjivali ih s pozicija na koje ih je narod birao, provodeći krivične procese i osuđujući ih pa i za verbalni delikt”, rekao je Vučić.
Kratko je o BIH govorio i predsjednik druge države iz komšuluka - Hrrvatske. Zoran Milanović je pozvao na puno poštovanje ustavnoga poretka, suvereniteta i jednakosti triju konstitutivnih naroda u BIH.
“Poštovanje prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne političke predstavnike na svim nivoima vlasti osnovni je preduslov trajne stabilnosti, napretka i evropske BiH. Trajni mir ne može se nametnuti. On se mora graditi”, istakao je Milanović.
Regionalni političari jesu, ali najveći svjetski nisu pominjali BIH.
Poznavaoci prilika kažu da ni BIH ni Zapadni Balkan nisu na vrhu geopolitičkih prioriteta na planeti. Bivši diplomata Branko Nešković ističe da BiH zauzima nešto više od 1% teritoije EU, Zapadni Balkan oko 5 %. U tim procentima se dodaje, kreće i važnost ovog dijela svijeta za zvanični Brisel.
“Cijeli Balkan je po meni pripao zapadnoj hemisferi, on je dat na uređenje zapadu. Prije su se time bavili Amerikanci, a u vremenu ispred nas će se baviti Evropljani. Amerikanci su tu kao supervizori, ako bude trebalo oni će se umiješati tamo gdje Evropljani ne budu mogli to da riješe”, kaže Branko Nešković, bivši diplomata i publicista.
Šef BiH diplomatije iz SAD-a poručuje da je Donald Trump stavio Ameriku na prvo mjesto, te da se BiH treba treba adaptirati na novu američku politiku koja, istakao je “nama ide na ruku”.
Isto tvrde i iz Banjaluke zagledane u novu administraciju SAD-a: Nama na ruku ići će očekuju. Samo je pitanje u BiH, ko smo ti “MI”?